U Hrvatskoj i dalje postoji diskriminacija nacionalnih manjina, posebice kad je riječ o Romima i Srbima, upozorilo je Vijeće Europe u izvješću objavljenom u četvrtak
Savjetodavni odbor Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina u
svojem petom mišljenju o Hrvatskoj navodi da je hrvatski
zakonodavni okvir za nacionalne manjine “općenito u skladu s
odredbama Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina”.
“Donesen je obuhvatni zakon protiv diskriminacije i uspostavljene
su strukture za promicanje jednakog tretmana i rješavanje
pojedinačnih slučajeva diskriminacije na nacionalnoj i
regionalnim razinama”, navodi se u izvješću, a prenosi
n1.
No i dalje postoji diskriminacija osoba koje pripadaju određenim
skupinama, posebice kad je riječ o Romima i Srbima, uključujući
povratnike, upozorava se.
Odbor zato pozdravlja “proces pomirenja” koji se zbio u ljeto
2020. kad je potpredsjednik vlade, pripadnik srpske nacionalne
manjine, sudjelovao u proslavi oslobođenja hrvatskog teritorija i
kad su hrvatski premijer i ministri sudjelovali na komemoraciji
srpskim žrtvama Domovinskog rata.
Autori izvješća ističu nadalje da se od 2017. do 2020. povećao
broj kaznenih djela motiviranih mržnjom i govora mržnje u
medijima i političkom diskursu, potičući jačanje radikalnog
nacionalizma.
Ocijenili su “nedovoljnom” provedbu zakona protiv diskriminacije,
kao i prisustvo manjina u nacionalnim medijima.
Po izvješću, javnim diskursom kad je riječ o manjinama dominiraju
retorika i predrasude usmjerene protiv njih, u prvom redu
protiv Srba i Roma.
Oni, kao i Židovi, predmet su “povijesnog revizionizma”, ističe
Odbor.
Odbor poziva hrvatske vlasti da definiraju “globalnu strategiju u
cilju promicanja dijaloga” i da se “u svim školama” podučava
kulturu i povijest nacionalnih manjina.
Primjećuje također da je pristup zapošljavanju i dalje
problematičan za neke manjine, kao i uvjeti stanovanja romskih
obitelji koje žive u ilegalnim kampovima.
Na političkom planu Odbor poziva hrvatske vlasti da
preispitaju metode popisa stanovništva o kojem ovisi
zastupljenost manjina u Parlamentu, koja je trenutačno
“neuravnotežena”.
“Pragovi određeni za uživanje nekih manjinskih prava previsoki su
i ne idu u prilog manjinama koje su manje brojne”,
zaključuje se.