Najveće stope oporabe komunalnog otpada prikupljenog u jedinicama lokalne samouprave zabilježene su u Međimurskoj županiji – 43,6 posto
Grad Zagreb mora platiti 8,8 milijuna kuna jer ne odvaja dovoljno
komunalnog otpada. Iznos je to samo za 2019., dok će račun za
2020. doći do kraja ove godine. Riječ je o tzv. poticajnoj
naknadi koju gradovi i općine moraju plaćati sukladno Uredbi o
gospodarenju komunalnim otpadom, mjeri kojom se jedinice lokalne
samouprave potiče da smanjuju količine miješanog komunalnog
otpada.
Ako ne dostignu određene postotke recikliranja, moraju platiti
penale Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond
je za 2019. gradovima i općinama fakturirao čak 46,9 milijuna
kuna! No ta tema baš i nije bila aktualna na lokalnim izborima.
Grad Split mora platiti 3,2 milijuna, Grad Osijek 922.000, a Grad
Rijeka 1,6 milijuna kuna.
Kažnjavali napredne
– Iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog
komunalnog otpada Fond obračunava do kraja tekuće kalendarske
godine za prethodnu godinu. Donosi rješenje o obvezi plaćanja
poticajne naknade za smanjenje količine miješanog komunalnog
otpada po službenoj dužnosti, temeljem izvješća o prekoračenoj
količini miješanog komunalnog otpada u odnosu na graničnu
količinu miješanog komunalnog otpada za jedinice lokalne
samouprave koje Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
izrađuje i dostavlja do 30. studenoga tekuće godine –
pojašnjavaju u Fondu.
Poticajna naknada prije nekoliko godina izazvala je revolt među
gradovima i općinama koji su više ulagali u odvojeno skupljanje
otpada jer su se našli u istom paketu s onima koji nisu ulagali
ništa ili malo. Pojednostavljeno, nekom gradu koji je počeo s dva
ili tri posto recikliranja lakše je skočiti za 20 posto u jednoj
godini nego gradu koji već ima 30 ili 40 posto, pa bi, prema
ondašnjoj uredbi, trebao doći na 60 posto ako želi izbjeći
penale.
Naime, uredbom je propisano da je 2017. trebalo za 20 posto
smanjiti nerazvrstani miješani komunalni otpad u odnosu na
količine iz 2015. Neki međimurski gradovi i općine već su 2015.
bili na oko 40 posto . – Umjesto da nagrade one koji su na ovom
području odmakli ispred ostalih i već sad imaju rezultate
usporedive s razvijenijim zemljama EU, čini se upravo suprotno –
požalili su se.
Kako bi umirila “odlikaše”, država je izmijenila kriterije, pa
iznos poticajne naknade za smanjenje količine miješanog
komunalnog otpada za jedinicu lokalne samouprave iznosi nula kuna
ako je stopa odvojenog prikupljanja za 2019. 44 posto ili više,
za 2020. 52 posto ili više, za 2021. 56, a za 2022. godinu 60
posto ili više.
Prelog najbolji
Udruga Sunce iz Splita upozorila je da je u posljednje dvije
godine Grad Fondu uplatio više od pet milijuna kuna. U 2019. u
Hrvatskoj je nastalo 1812 tisuća tona komunalnog otpada, a stopa
odvojenog prikupljanja na razini cijele zemlje iznosila je 37
posto. Najuspješniji je grad Prelog, slijede Krk, Koprivnica,
Čakovec, Buzet, Varaždin, Cres…
Na dnu liste su Glina, Hrvatska Kostajnica, Korčula, Obrovac,
Opuzen… U Zagrebu je stopa odvajanja otpada iznosila oko 17
posto, u Splitu četiri, Rijeci 16, a u Osijeku 29 posto. Najveće
stope oporabe komunalnog otpada prikupljenog u jedinicama lokalne
samouprave zabilježene su u Međimurskoj županiji – 43,6 posto.