Tamara Laptoš iz Čakovca je bivša ravnateljica USKOK-a, koja je imenovana za europskog javnog tužitelja iz Hrvatske. Ona je tijekom karijere radila na visokoprofiliranim istragama, među kojima su i istrage protiv Zdravka Mamića i Milana Bandića
Oni su dobro organizirana kriminalna organizacija. Djeluju u više
zemalja Europske unije u kojima su osnovali paravan-tvrtke. Te
tvrtke služe za izdavanje fiktivnih računa i kupnju fiktivne
robe, a sve kako bi se moglo varati na PDV-u. Korist za
kriminalnu organizaciju penje se na više desetaka milijuna eura,
a policije više zemalja koje istražuju njihove poslove, stalno
nailaze na prepreke. Dokazi se sporo prikupljaju, kada se i
prikupe, postoji mogućnost da se dokaz iz jedne zemlje ospori u
drugoj, procedure traju u beskonačnost…
Kriminalci to koriste zgrćući bogatstvo i pri tome oštećuju EU.
Da se tako nešto više ne bi događalo ili da barem bude svedeno na
minimum, od 1. lipnja trebao bi se pobrinuti Europski ured javnog
tužitelja (EPPO). Riječ je o novom, neovisnom tijelu Europske
unije (EU) koje će biti odgovorno za istragu, kazneni progon i
podizanje optužnica za kaznena djela koja utječu na financijske
interese EU. Ideja o osnivanju ureda postojala je godinama, a
uredba Vijeća EU o provedbi pojačane suradnje u vezi osnivanja
EPPO-a na snagu je stupila 20. studenoga 2017. Od tada do danas
EPPO postoji i radi, pa je donesen niz akata, smjernica i
propisa. Izabrani su i čelna osoba tijela te 22 europska javna
tužitelja iz 22 članice EU koje su u EPPO-u.
Među njima je i Hrvatska, čije boje brani Tamara
Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a, koja je imenovana za
europskog javnog tužitelja iz Hrvatske. Ona je tijekom karijere
radila na visokoprofiliranim istragama, među kojima su i istrage
protiv Zdravka Mamića i Milana Bandića. Za svoj je rad 2010.
primila godišnju nagradu DORH-a, a 2011. i nagradu međunarodnog
udruženja tužitelja.
U EPPO-u, koji ima sjedište u Luxembourgu, radi od rujna, a ovih
je dana u Zagrebu gdje održava brojne sastanke sa sucima,
tužiteljima, policajcima, carinicima, poreznicima… Svi oni
trebali bi sudjelovati u nekim budućim EPPO-ovim istragama, a i u
Zagrebu se mora osnovati ured europskih delegiranih tužitelja.
Tamara Laptoš pojašnjava što je to EPPO i čime će se konkretno
baviti. – Ured europskog javnog tužitelja neovisno je tijelo
Europske unije (EU) koje je odgovorno za istragu, kazneni progon
i podizanje optužnica za kaznena djela koja utječu na financijske
interese EU. Za prvu glavnu europsku tužiteljicu imenovana je
Laura Codruţa Kövesi. Europski javni tužitelji biraju se na
mandat od šest godina, imenuje ih Vijeće EU, koje im taj mandat
može produljiti za još tri godine. S operativnim radom EPPO bi
trebao početi 1. lipnja, a prije toga Europska komisija mora
početak rada EPPO-a dogovoriti s državama članicama koje se s
time moraju suglasiti – kaže Laptoš. Pojašnjava i kako EPPO
funkcionira, odnosno što će točno raditi. Zamišljen je kao
hibridna struktura koja se sastoji od centralne razine koja će
biti u Luxembourgu i decentralizirane razine koja će biti u
zemljama članicama. Centralnu razinu čini glavna europska
tužiteljica i 22 europska tužitelja iz zemalja članica. Europski
tužitelji činit će i stalna vijeća. Bit će 15 takvih vijeća, a
svako će imati tri tužitelja.
– Posao europskih tužitelja bit će da u ime stalnih vijeća u
skladu s uputama nadziru istrage i kazneni progon za koji su
odgovorni europski delegirani tužitelji koji vode predmet u
svojim zemljama. Zadatak europskog tužitelja bit će da iznosi
sažetke predmeta na sjednicama stalnih vijeća, prijedloge odluka
koje vijeće treba donijeti po prijedlogu nacrta odluke koje su
pripremili delegirani europski tužitelji. Isto tako, u skladu s
nacionalnim pravom i uputama stalnog vijeća, tužitelji mogu
davati upute delegiranom europskom tužitelju koji vodi neki
konkretni predmet, a kada je to potrebno radi učinkovitosti
istrage ili kaznenog progona. S danom početka rada EPPO-a u sve
22 zemlje članice javlja se novi ovlašteni tužitelj. Koji ima sve
ovlasti koje proizlaze iz Zakona o kaznenom postupku, Zakona o
DORH-u i Zakona o USKOK-u – kaže Laptoš. Ured europskog javnog
tužitelja bit će nadležan za kaznena djela kojima se nanosi šteta
financijskim interesima EU. To su različite prijevare,
pronevjere, subvencijske prijevare, prekogranične kružne
prijevare s PDV-om, utaja poreza veća od 10 milijuna
eura…
Bavit će se i spomenutim djelima ako su počinjena u sklopu
zločinačkih organizacija. Istrage će provoditi sukladno
nacionalnom pravu, a europski i javni i delegirani tužitelji
surađivat će s nacionalnim policijama, poreznim upravama… U
Hrvatskoj će zasad biti dva europska delegirana tužitelja, a
riječ je o Sani Ljubičić i Tomislavu Kamberu.
– Svaka država mora imati bar dva delegirana tužitelja i njima je
sjedište u matičnoj zemlji. Oba europska delegirana tužitelja bit
će “full time” delegirani tužitelji. Ali, sukladno sporazumu
između glavne državne odvjetnice i glavne europske tužiteljice,
oba delegirana tužitelja nastavit će raditi na određenim
predmetima i na određeno vrijeme. Što se tiče njihovih uvjeta
rada, te im je uvjete dužna osigurati zemlja članica. Zakonom o
provedbi uredbe o osnivanju EPPO-a, u sklopu USKOK-a osnovan je
odsjek za europske delegirane tužitelje. Ako će EPPO početi s
radom 1. lipnja, to znači i da će taj dan i taj odsjek u USKOK-u
početi s radom. Europski delegirani tužitelji zasad su smješteni
u prostoru USKOK-a, no to je privremeno rješenje, a trajno
pokušavamo naći u razgovorima s Ministarstvom pravosuđa i uprave
– kaže Tamara Laptoš, dodajući da će način rada u EPPO-u biti
malo drukčiji jer će se sve raditi preko e-spisa. A što se tiče
samog EPPO-a, oni bi trebali provoditi istrage i podizati
optužnice, koje bi onda trebale biti prepuštene nacionalnim
sudovima. Jedan od razloga za osnivanje takvog ureda je bolja
međudržavna suradnja odnosno ubrzanje istraga.
– Kada će europski delegirani tužitelj iz Hrvatske trebati
asistenciju ili pomoć u provođenju nekih dokaznih radnji u
Austriji, Španjolskoj ili drugoj zemlji članici, više nema
potrebe za raspisivanjem europskog istražnog naloga kojim se
traži provođenje određene radnje. Sada će kontaktirati s kolegom
europskim tužiteljem te će se kroz CMS, interni sustav, u istom
danu provesti tražena radnja. Jedan od razloga osnivanja EPPO-a
bilo je i to što je EK zaključio da financijski interesi EU nisu
dovoljno zaštićeni. Sustavi nisu dovoljno efikasni kada se traži
pomoć ili asistencija iz neke druge države. Pribavljanje dokaza
potraje, a EPPO bi cijeli postupak trebao ubrzati. Barem što se
tiče 22 zemlje EU koje su članice EPPO-a. U slučaju onih koje
nisu ili su treće zemlje, i dalje ćemo se oslanjati na pomoć
Eurojusta – zaključuje Laptoš.