ZRINSKI I ČAKOVEČKI STARI GRAD Izložba koja Muzej Međimurja uvodi u novo doba, a posjetitelje ne ostavlja ravnodušnima

- Naš muzej polako, ali sigurno uvodimo u novo doba. Raditi u Starom gradu nije samo posao, već naša ljubav i naša misija, ističe ravnateljica Muzeja Međimurja Čakovec Maša Hrustek Sobočan

Muzej Međimurja Čakovec može se pohvaliti zavidnom izložbom o obitelji Zrinski koja je ostavila nezaobilazan trag u Hrvatskoj povijesti i povijesti Međimurja. Izložba “Zrinski i čakovečki Stari grad” je uoči Noći muzeja 31. siječnja 2021. godine doživjela svoje virtualno otvorenje – premijerno je prikazana u obliku promotivnog filma o izložbi i projektu. Film je u roku 24 sata pogledalo 5.000 ljudi, a kroz idućih nekoliko dana dosegnuo je 10.000 pregleda, nakon čega su krenule stvarne posjete izložbi, a do kraja ožujka izložbu je pogledalo u realnom prostoru čak 690 ljudi.

Službeno svečano otvorenje izložbe “Zrinski i čakovečki Stari grad” održano je krajem travnja u sklopu obilježavanja Dana Međimurske županije. Vrijedi spomenuti kako ovu izložbu zaista posebnom čine brojne zanimljivosti i manje poznati podaci o obitelji Zrinski. Više o temi ispričale su ravnateljica Muzeja Maša Hrustek Sobočan, voditeljica i kustosica Povijesnog odjela Ana Šestak te kustosica Povijesnog odjela Magdalena Vrbanec.

Kad je i čime pokrenuta inicijativa za izložbu i koliko je važna za ovo područje?

Ideja za izložbu pojavila se nakon što je Muzej Međimurja Čakovec pozvan na uključenje u prekogranični projekt “Living Castles – Mreža “živih” dvoraca i ljetnikovaca kao oblik održivog turizma za očuvanje i promicanje kulturnog nasljeđa” koji se pripremao za prijavu.

– Osim što nismo željeli propustiti priliku da se uključimo u razvoj zajedničke turističke ponude najatraktivnijih dvoraca/ljetnikovaca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj i istočnoj Sloveniji, dobili smo priliku jednom modernom, višegodišnjom izložbom obogatimo naš stalni postav. Naime, zbog statičke sanacije palače koja se provodi cijelo desetljeće morali smo skinuti dio stalnog postava arheoloških, povijesnih i kulturno-povijesnih zbirki na drugome katu jugozapadnog i jugoistočnog krila čime je taj postav smanjen za više od 60%. Pomoću ovog projekta osigurali smo sredstva za završne obrtničke radove na drugome katu statički saniranog jugoistočnog krila i izložbu o obitelji Zrinski koja je razlog zbog kojeg puno naših posjetitelja posjećuje Muzej i čakovečki Stari grad, ispričala je Ana Šestak.

Zrinski su kao magnati, odnosno najviše plemstvo, ostavili neizostavan trag u političkom, društvenom i kulturnom životu Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u 16. i 17. stoljeću, a njihov je dom u to vrijeme bio naš Stari grad. I upravo se to željelo prikazati ovom izložbom. 

Svaka uspjela izložba sadržava kreativnost onih koji su je ostvarili. Kakav je bio način prikupljanja, odabira podataka i tko je sve sudjelovao u stvaranju postava?

Izložba se pripremala od 2018. godine i na njoj je radilo nekoliko ljudi. Izložbu su započeli raditi Ana Šestak i Zoran Turk, a dovršile su je Magdalena Vrbanec i ravnateljica Maša Hrustek Sobočan.

– Moram reći da je rad na ovoj izložbi bio vrlo uzbudljiv jer smo od austrijskih, mađarskih i čeških muzeja nabavili prava na korištenje digitalnih presnimki njihove građe, a radi se o prekrasnim portretima članova obitelji Zrinski te tlocrtu čakovečkog Starog  grada koje možete vidjeti na izložbi. Veliku podršku smo imali i od Hrvatskoga povijesnog muzeja čiji su ravnateljica i stručni djelatnici bili vrlo susretljivi bilo da se radilo o stručnoj pomoći ili posudbi njihove građe. Nažalost, u našem fundusu nalazi se malen broj predmeta iz tog razdoblja zbog čega su ove digitalne presnimke i posuđena građa vrlo važni za izložbu.

Napravljeno je i pet replika oružja iz fundusa Hrvatskoga povijesnog muzeja koji se mogu povezati s obitelji Zrinski i Čakovcem, a koji će biti izloženi u muzeju nematerijalne baštine “Riznica Međimurja”. Prema mogućnostima takva se suradnja namjerava u budućnosti nastaviti i s drugim muzejima koji čuvaju predmete čakovečke provenijencije.

Ne smijemo zaboraviti replike povijesnih kostima grofa Nikole VII. Zrinskog i njegove žene grofice Sofije Löbl koje je izradio majstor krojač Ivan Debeljak iz HNK Varaždin. Autor vizualnog dizajna izložbe je Boris Lisjak, a tehnički postav izložbe odradili su stručnjaci iz tvrtki Eltel d.o.o. i Conservum d.o.o. – dodaje Ana.

Stalni postav je najsloženiji komunikacijski oblik muzejske prezentacije. Koliko je vremena trebalo za pripremu od samog početka do realizacije?

Od početnih priprema do realizacije odnosno otvorenja izložbe koja je dio stalnog postava Muzeja Međimurja Čakovec, prošle su otprilike 2 godine. Priprema stalnog postava dugotrajan je proces koji je krenuo od istraživanja literature i izvora o povijesti obitelji Zrinski te prikupljanja informacija o sačuvanoj i dostupnoj građi. 

Budući da u svome fundusu Muzej nema puno predmeta od Zrinskih, bilo je neophodno uspostaviti suradnju s domaćim i stranim muzejima, knjižnicama, arhivima koji čuvaju takvu građu i dogovoriti njihovu posudbu i ustupanje digitalnih presnimaka. Osim toga, trebalo je razraditi koncept izložbe i sukladno tome odabrati građu i presnimke koje će biti prezentirane na izložbi. Uz predmete trebalo je pripremiti i urediti kataloške podatke o izloženim predmetima. Osim građe, važnu ulogu u postavu imaju izložbeni tekstovi koji su tematski oblikovani te su prevedeni na engleski jezik za potrebe stranih posjetitelja.

– Također, prilikom realizacije izložbe bila je važna suradnja s dizajnerima i tehničkim izvođačima oko dizajna i postavljanja izložbe te oko pripreme i razrade digitalnih sadržaja kojima smo upotpunili izložbu. Nastojali smo prezentirati obitelj Zrinski na što zanimljiviji i inovativniji način, pa je izložba glede dizajna i tehničke izvedbe spoj klasičnog i modernog. I što se tiče sadržaja izložbe nastojali smo se odmaknuti od “ozbiljnih” vojno-političkih tema te kroz prikaz svakodnevice obitelji Zrinski prikazati način života visokog plemstva u ranom novom vijeku. Temama poput djetinjstva i obrazovanja, prehrane i blagovanja, mode i odijevanja nastojali smo Zrinske približiti publici i zainteresirati ih za njihovu materijalnu i nematerijalnu baštinu.

Cilj nam je bio prikazati i njihovu humanističku stranu jer osim što su Zrinski bili vrsni ratnici i vojskovođe, bili su posvećeni razvoju kulture, djelovali su kao mecene, a i sami su se bavili književnim radom. Unatoč tome što su bili opterećeni ratovanjem, raznim političkim obavezama i brigom oko svojih zemljoposjeda, Zrinski su pronalazili vrijeme za druženje i razonodu, a u svoje slobodno vrijeme ponajviše su čitali, pisali, učili, a upravo je to ona strana Zrinskih koju smo željeli da posjetitelji upoznaju, kazala je  Magdalena Vrbanec.

“Zrinski i čakovečki Stari grad” slijedi najmodernije dosege u suvremenoj muzeologiji. Koja se tehnološka pomagala sve koriste za pravilan doživljaj izložbe?

– Htjeli smo da postav bude vizualno atraktivan i tehnološki napredan te namijenjen novijoj i mlađoj populaciji posjetitelja koja se više ne zadovoljava klasičnim “statičnim” pristupom prezentaciji građe već voli biti dio priče i imati mogućnost na licu mjesta nešto i osobno istražiti ili opaliti selfi na lijepoj pozadini.

Puno se truda uložilo u osmišljavanje modernih likovnih rješenja pa tako imamo poluskulpturalno obiteljsko stablo na kojem doista stilizirano stablo i njegove grane u bojama izlaze iz pozadine i završavaju na reljefno bogatim pozlaćenim okvirima portreta članova obitelji Zrinski. Stablo je dugo pet metara i pokriva čitav jedan zid. Dimenzije smo prilagodili velikom prostoru pa tako imamo i šest metarnu lentu vremena prosvijetljenu od ispod te uvećane portrete članova Zrinskih preko cijele dužine zida, kao i stilizirano uvećanje oproštajnog pisma Petra Zrinskog supruzi Katarini.

Ovakva muzeološka rješenja nećete naći nigdje i nisu kopirana već kreativno razrađena do zadnjeg detalja s dizajnerom Borisom Lisjakom i tehnološko-tehničkim kreativcem Davorom Filešom. Sjajno je raditi s ljudima koji početnu ideju znaju razraditi i podići na novi nivo koji zatim postaje ogledni primjerak drugima.​

Sastavni dio izložbe su i hologramske naočale i tableti koji sadrže posebno osmišljenu aplikaciju pomoću koje posjetitelji mogu sami kreirati izgled Starog grada Zrinskih prema originalnom tlocrtnom predlošku iz 17. stoljeća.

Hologramska projekcija omogućuje realističnu 3D projekciju u prostoru, kao i interakciju s projekcijom. Aplikacije su izrađene u suradnji s Međimurskim veleučilištem, partnerom na projektu Living castles, ispričala je Maša Hrustek Sobočan.

Manje poznati podaci, priče i zanimljivosti iz postava

Posjetiteljima je možda manje poznat podatak da se na čakovečkom dvoru nalazila knjižnica koja se u većoj mjeri uspjela očuvati i danas se pod imenom Bibliotheca Zriniana nalazi u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Osim knjižnice, Zrinski su posjedovali riznicu u kojoj su čuvali rijetke i dragocjene predmete kulturne i prirodne baštine, među kojima je bila numizmatička zbirka i zbirka medalja te minerali i prirodne rijetkosti. 

U oružarnici su čuvali različito vrijedno oružje dok je oružje zaplijenjeno od Turaka Osmanlija bilo izloženo na trijemovima kao ratni plijen, među kojima su bile i sablje demeškinje optočene zlatom, srebrom i draguljima. U palači se nalazila zbirka portreta i obiteljske baštine te brižno čuvani arhiv s pohranjenim ispravama i privilegijama obitelji Zrinski, a van zidina čakovečke utvrde prekrasan kultivirani vrt. Spomenute zanimljivosti iz postava jasno nam ukazuju da je obitelj Zrinski bila bogata, ali i izrazito učena i profinjena, posvećena svom intelektualnom i osobnom razvoju.

Uz izložbu je objavljen i likovni natječaj na temu Starog grada, Zrinskih i legende o Pozoju koji je dobio neočekivano sjajnu reakciju te je Muzej Međimurja Čakovec primio ukupno 397 radova. Napravljena je i manju izložbu najboljih i nagrađenih radova, a ostali će biti prikazani kroz virtualnu izložbu na mrežnim stranicama Muzeja. 

– 23. travnja održali smo i pravo otvorenje izložbe i dojmovi su i više nego dobri, ljudima se sviđa i ugodno su iznenađeni. Naši osobni dojmovi mogu se svesti na dvije riječi – ispunjenost i zadovoljstvo. Uspjeli smo odraditi građevinske radove i srediti prostor za izložbu, što je uslijed korona krize bilo dosta zahtjevno koordinirati, osmisliti i postaviti izložbu o najvažnijoj čakovečkoj povijesnoj obitelji Zrinski i modernizirati stalne postave muzeja. Naš muzej polako ali sigurno uvodimo u novo doba. Raditi u Starom gradu nije samo posao, već naša ljubav i naša misija – poručuje Maša Hrustek Sobočan.