Poslodavcima je problem i odredba prema kojoj onaj tko po svom izboru zaposli osobu stariju od 65 godina snosi sve troškove bolovanja
Promjena Zakona o radu postala je reformska mjera koja je pomalo
neočekivano, pa i naivno, našla svoje mjesto i u Nacionalnom
planu oporavka. Otprije je poznato da Vlada želi regulirati
uvjete rada na izdvojenom mjestu i rada putem platformi, ali sve
to ide prilično sporo. Sada je, međutim, Vlada u igru ubacila dva
nova elementa, koja će, oba, snažno odjeknuti u javnosti. Jedan
je vezan uz duljinu radnog vijeka, a drugi je uvođenje nekog
oblika sindikalnog poreza.
Sindikati traže “porez”
Plenkovićeva Vlada morala je prije nekoliko godina odustati od
produljenja radnog vijeka sa 65 na 67 godina, što je, gledano
očima Bruxellesa, bio veliki korak nazad. Kad-tad ta će se tema
ponovno otvoriti, no tko god ima najmanje 15 godina staža, može u
mirovinu kad navrši 65 godina, što je riješeno mirovinskim
zakonom. Odlaskom u mirovinu rubno se bavi i Zakon o radu, u
kojemu piše da radni odnos prestaje s navršenih 65 godina i ta
dob iz Zakona o radu odgovara uvjetima iz mirovinskog zakona. U
nekim zemljama Zakon o radu uopće ne spominje dob kao razlog za
prestanak radnog odnosa pa ima pravnika koji smatraju da se ništa
ne bi dogodilo da se ta odredba makne iz našeg zakona.
Netko se, međutim, dosjetio da bi se staro rješenje iz
mirovinskog sustava, gdje se radni vijek tijekom duljeg perioda
postupno povećavao do 67 godina, moglo ugraditi u Zakon o radu te
tako omogućiti svima koji to žele i mogu da rade dulje. Po tome
radni odnos ne bi prestajao po sili zakona sa 65, nego sa 65
godina i tri mjeseca, 65 godina i šest mjeseci… pa sve do 67.
Kad je ta mogućnost spomenuta prvi put, najviše su negodovali
poslodavci jer se nisu željeli dovesti u situaciju da čovjeku
koji sa 65 godina ne želi u mirovinu moraju osigurati nastavak
rada. Ako im on zbog bilo kojeg razloga ne bi odgovarao, morali
bi mu isplatiti otpremninu. Kako to nije lako i jednostavno
rješenje, neobično je što ga je Vlada uklopila u Nacionalni plan
oporavka, gdje će se isplata sredstava mjeriti realizacijom
najavljenih reformi.
Poslodavcima je problem i odredba prema kojoj onaj tko po svom
izboru zaposli osobu stariju od 65 godina snosi sve troškove
bolovanja. Provlačenje duljeg radnog vijeka kroz mala vrata
otvara više novih problema nego što rješava starih. Ono će
svakako biti pozdravljeno u dijelu visokog obrazovanja i na
sveučilištima, gdje je najveći udio starijih od 65 godina među
zaposlenima, no mladi znanstvenici i asistenti sigurno neće
dijeliti oduševljenje starijih profesora jer će im njihov dulji
radni vijek dodatno usporiti mogućnost napredovanja.
Inače, sam prijedlog u jeku kampanje “67 je previše” prvi su put
inicijalno iznijeli sindikati, predstavljajući ga kao manje zlo
od početne ideje da svi rade dulje. Sindikati javnog sektora, a
tu je najglasniji Vilim Ribić, godinama traže od
Vlade da uvede obvezu plaćanja sindikalne članarine i za
nečlanove sindikata. Bio bi to svojevrsni sindikalni porez.
Sindikalna članarina kreće se od jedan do dva posto mjesečne
plaće i tim se novcem financira rad sindikata. Sindikati misle da
bi i nečlanovi trebali plaćati određenu članarinu budući da
konzumiraju prava za koja su se izborili sindikati, a ničim ne
pridonose njihovu radu.
Obveza u javnom sektoru
Taj stav je, očito, prihvatila i Plenkovićeva Vlada. – Potrebno
je uspostaviti ravnotežu između financijskih obveza članova
sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja
konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog
dijaloga i jačanja sindikata, posebice u okolnostima sve rjeđeg
participiranja radnika u sindikalnom djelovanju, odnosno u
kolektivnom pregovaranju. Razmotrit će se više modela radi
pronalaženja onoga koji će dati optimalan odgovor.
Neki od predloženih modela su: uvođenje naknade za korištenje
prava iz kolektivnih ugovora za radnike koji nisu članovi
sindikata, model vremenskog ograničenja primjene prava iz
kolektivnog ugovora na radnike koji nisu učlanjeni u sindikat te
model ugovaranja dodatnih prava samo za članove sindikata, piše u
Vladinu planu oporavka. Kolektivni ugovori rjeđi su u privatnom
nego u javnom sektoru pa bi novi sindikalni porez uglavnom
obvezivao zaposlene u javnom sektoru i državnim poduzećima.