TURISTIČKA ATRAKCIJA

SVETI MARTIN NA MURI Skele su nekad preko Mure prevozile seljake i stoku, a danas oduševljene turiste

U vrijeme kad nije bilo mostova, skela ili brod prevozili su preko rijeke ljude, stoku i kola. Preko su kola išla prazna, a natrag puna kukuruza ili pšenice

Prije mjesec dana položio je ispit za mornara vježbenika, a kad mu istekne šestomjesečni vježbenički rok, David Novinščak postat će mornar. Član posade unutarnje plovidbe, kako se to službeno zove. Postat će i najmlađi skelar u Međimurju.

Magistar ekonomije je skelar

– Kad položim ispit koji vodi Lučka kapetanija Osijek, moći ću sam voziti skelu – kaže nam taj 30-godišnjak.

>> Skele su nekad preko Mure prevozile seljake i stoku, a danas oduševljene turiste


Skela je nekad bila jedini način da s jedne obale rijeke Mure stignete na drugu. U vrijeme kad nije bilo mostova, skela ili brod prevozili su preko rijeke ljude, stoku i kola. Preko su kola išla prazna, a natrag puna kukuruza ili pšenice.

– Puno naših ljudi ima s druge strane rijeke poljoprivredno zemljište, pa su koristili skelu. Otkako je u Svetom Martinu na Muri sagrađen most, skela služi samo za prijevoz turista – objašnjava David, po struci magistar ekonomije.

Zanimljivo je da skelu ne pokreće motor, ne trebaju joj ni vesla. Sve se svodi na sirovu snagu vode. Prirodni perpetuum mobile. Privezana je debelom metalnom sajlom na dvjema obalama, a pokreće je jaka vodena struja. Sastoji se od dva drvena pontona koje u tom kraju zovu kompovi, a skelar na raspolaganju ima samo kormilo u obliku dugog vesla. U cijelom Međimurju sedam je skela, a na području Općine Sveti Martin na Muri trenutačno je u funkciji jedna, ona u Žabniku, no još se jedna obnavlja. Ta druga bit će pokraj “Skelarske kuće”, najnovije turističke atrakcije u tom kraju, u koju je uloženo 1,3 milijuna kuna.

– Nekad su uz skoro svaku skelu bile takve kućice u koje su seskelari, a po potrebi i putnici, sklanjali od nevremena – veli Novinščak.

Riječ je o interpretacijskom centru zamišljenom kao ulazna točka na područje zaštićenog krajolika rijeke Mure. Prije 15 godina obnovljen je ploveći mlin na Muri. Na toj je rijeci prije stotinjak godina na potezu od Lapšine do Podturna mljelo njih čak 90, prije šezdesetak godina ostalo ih je 11, a sredinom osamdesetih zaustavio se i posljednji kotač, i to upravo u Žabniku, najsjevernijem naselju u Hrvatskoj. Srećom, našli su ljudi koji su dali obnoviti jedan mlin iz 1902. godine koji je postao simbol toga kraja.

– To je danas jedini ploveći riječni mlin u Hrvatskoj – vele nam domaćini, koji su uspjeli povezati nekad dvije glavne gospodarske grane – mlinarstvo i skelarstvo.

No, za intenzivan turistički razvoj općine najzaslužnija je, moglo bi se reći, topla voda. Otkako su otkrivene goleme zalihe ljekovite termalne vode stare 43.000 godina na 800 metara dubine, tu dolaze kupači.

Malo tko se od starijih generacija ne sjeća toplica Vučkovec. Danas su to Terme Sveti Martin koje su postale prvi healthness resort u Europi. Razvijaju se po receptu kombinacije aktivnog odmora, hrane proizvedene prema najstrožim ekološkim pravilima, wellnessa i podizanja svijesti o zdravlju.

Resort nudi smještaj u hotelu ili u apartmanima. Hotel Terme Sveti Martin s četiri zvjezdice ima 151 sobu i šest suiteova te stotinjak apartmana. Tu je veliki vanjski aquapark, a unutarnji bazeni “Temple of life” uređeni su prema filozofiji dr. Rudolfa Steinera, rođenog u Međimurju.

Zahvaljujući Termama Sveti Martin, općina u ukupnom broju noćenja u cijeloj županiji sudjeluje s oko 70 posto. Popularnost toplica iskoristili su i brojni iznajmljivači soba i kuća za odmor slikovitih imena “razbacanih” po pitoresknim brežuljcima. Sve je tu prilagođeno aktivnom odmoru, od desetaka kilometara biciklističkih staza do šetnica. A oni kojim je vožnja biciklom premalo adrenalina, mogu skoknuti do Accredo centra u Zasadbregu.

Specijaliziran je za adrenalinske pustolovine, od paintballa i penjanja na umjetnu stijenu do – bacanja sjekira. Tu mnogi dolaze na team building, a organiziraju i djevojačke te momačke proslave. Ljubitelji etnologije mogu otići do Marofa, do etnomuzeja obitelji Trstenjak. 

Cijelu reportažu Turističke patrole Večernjeg lista pročitajte klikom ovdje.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail info@emedjimurje.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari
Najnovije