Prosječna neto plaća u Hrvatskoj viša od 7.000 kuna, u jednoj industrijskoj grani iznosi gotovo 19.000 kuna
Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u
Hrvatskoj za veljaču iznosila je 7.038 kuna, što je na
godišnjoj razini realno više za 3,4 posto, pokazuju
podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljeni u
utorak, piše Poslovni dnevnik.
U odnosu na siječanj ove godine, prosječna isplaćena neto plaća
realno je viša za 0,5 posto.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim
osobama za veljaču isplaćena je u proizvodnji osnovnih
farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka, u iznosu od
18.989 kuna, dok je najniža plaća, od 4.277 kuna,
isplaćena u segmentu zaštitne i istražne djelatnosti.
Po podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća za veljaču
iznosila je 9.467 kuna, što je realno 0,7 posto više nego za
siječanj. Na godišnjoj razini, prema veljači 2020., prosječna je
bruto plaća bila realno viša za 1,7 posto.
Podaci DZS-a pokazuju i da je prosječna mjesečna neto plaća po
satu isplaćena za veljaču iznosila 43,42 kune, a bruto
58,41 kunu. U veljači je prosječna neto satnica
bila za 6,2 posto veća nego u mjesecu ranije, dok je na
godišnjoj razini porasla za 4,2 posto. Bruto satnica
je, pak, bila 6,4 posto viša na mjesečnoj, a 2,6 posto
na godišnjoj razini.
U veljači je bilo prosječno
159 plaćenih sati, što je za 4,8 posto
manje nego u prethodnom mjesecu. Pritom je najveći broj
plaćenih sati ostvaren u djelatnosti zdravstvene zaštite (167), a
najmanji broj plaćenih sati bio je u djelatnostima usluge u vezi
s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i
održavanja krajolika i djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja
(145).
Iz DZS-a napominju da se od siječnja ove godine prosječne
mjesečne neto i bruto plaće po zaposlenome izračunavaju
dijeljenjem ukupnih isplata brojem zaposlenih preračunanih na
ekvivalent punoga radnoga vremena.
Podaci o mjesečnoj neto i bruto plaći iskazuju se prema načelu
obavljenih isplata u tekućemu za prethodni mjesec, što odgovara
dinamici isplata u najvećem broju pravnih osoba te se i prosjek
plaće odnosi na mjesec za koji je isplata primljena, što, pak, ne
vrijedi za isplaćene neoporezive primitke (kao što su npr.
nagrade za radne rezultate, prigodne nagrade, troškovi prehrane,
smještaja, vrtića, itd.).
Po podacima DZS-a, prosječni neoporezivi primici iskazani po
broju primatelja u veljači ove godine su iznosili
633 kune. Prosječan neoporezivi primitak iskazan po broju
svih zaposlenih koji su primili redovitu plaću u veljači je,
pak, iznosio šest kuna, piše Poslovni dnevnik.