Docjepljivanje će biti potrebno zbog pojave visokozaraznih sojeva poput južnoafričkoga, rekao je prof. dr. Zlatko Trobonjača
Dok je kod nas i dalje tema koliko je ljudi uopće primilo i prvu
dozu cjepiva protiv novog koronavirusa, u svijetu se promišlja i
o tome hoće li za 6 do 12 mjeseci nakon primjene druge doze
trebati još jedna. Najprije je to rekao direktor Pfizera Albert
Bourla, i to ne samo kako je moguće da će treća doza biti
potrebna 12 mjeseci nakon primjene druge doze, nego da bi moglo
biti potrebno i godišnje docjepljivanje. Dakle, cijepljenje bi
protiv COVID-19 moglo postati kao ono protiv gripe.
– Postoje cjepiva kod kojih je jedna doza dovoljna, poput dječje
paralize, pa poput onih protiv pneumokoka kod kojih je također
dovoljna jedna doza kod odraslih, ali postoje i ona kod kojih je
potrebno cijepiti se svake godine, poput cjepiva za gripu. Novi
koronavirus više izgleda kao virus gripe nego kao dječje paralize
– rekao je Bourla na događaju ‘Race to Vaccinate’.
– Nadam se da ćemo ovog ljeta dobiti dopuštenje za dodatnu,
booster dozu cjepiva kako bi se ljudi mogli dodatno cijepiti
prije jeseni kako bi to razdoblje bilo normalno, a ne onakvo
kakvo je bilo u proteklih šest mjeseci – rekao je.
Ovakve najave nisu ništa novo, zaredale su već u veljači kada je
i Alex Gorsky, direktor Johnson&Johnsona, rekao kako je
moguće da će se ljudi protiv COVID-19 cijepiti godišnje. I Pfizer
je krajem veljače objavio kako proučavaju primjenu treće doze kod
skupine ljudi koji su prvu dozu njihova cjepiva primili prije
više od šest mjeseci. Razlog je izvjesna pojava novih varijanti
koronavirusa SARS-CoV-2. I Stephane Bancel, direktor Moderne,
rekao je nešto slično Business Insideru prošlog tjedna. I dr.
Anthony Fauci, glavni američki epidemiolog i savjetnik Joea
Bidena, rekao je to isto. – Ako se pokaže da imunost od cjepiva
drži godinu-godinu i pol dana, tada će vjerojatno trebati i
dodatna doza – rekao je.
Imunolog Zlatko Trobonjača drži da će biti potrebna i primjena
treće doze, odnosno da će biti potrebno provesti postupak
docjepljivanja možda i ranije od godine dana, i to iz dva
razloga. – Prvi je razlog pojava visokozaraznih virusnih sojeva
od kojih neki, poput južnoafričkoga i brazilskoga, dobrim dijelom
izbjegavaju već razvijenoj imunosti protiv originalnog soja.
Drugi razlog može biti posljedica pada razine protutijela u
serumu imuniziranih osoba nakon šest mjeseci. Ova dva razloga u
kombinaciji mogla bi dovesti do povećanja učestalosti infekcija u
prethodno imuniziranih osoba, a to znači onih koji su cijepljeni
ili onih koji su preboljeli bolest. Naime, u prvih nekoliko
mjeseci nakon cijepljena titrovi protutijela u krvi su izuzetno
veliki pa time pokrivaju i one sojeve koji donekle izbjegavaju
imunosti bez obzira na to što višestruko slabije djeluju na njih
nego na originalni soj. Dakle, manji neutralizacijski kapacitet
protutijela nadoknađuju visokim koncentracijama. No, nakon šest
ili više mjeseci od cijepljenja moguće je da bi pad titra mogao
dovesti i do reinfekcije. Da bi se to spriječilo, trebat ćemo se
docijepiti cjepivima posebno dizajniranima protiv novih sojeva, a
pritom ponajprije mislim na južnoafričku i brazilsku varijantu.
Imunost stečena protiv ovih varijanti izvrsno pokriva britansku i
originalnu (wuhansku, odnosno D614G varijantu), pa bi zbog toga
docjepljivanje, primjerice protiv južnoafričke, pokrilo sve
ostale virusne varijante – rekao je dr. Trobonjača za Večernji
list.