Virus koji nam je promijenio život
Prije točno godinu dana zabilježen je prvi slučaj koronavirusa u
Hrvatskoj i tada je rijetko tko mogao zamisliti da će
pandemija potrajati ovoliko dugo. U međuvremenu se pojavilo
nekoliko cjepiva, ali epidemiolozi govore da još uvijek nije
vrijeme za veliko opuštanje.
Tijekom 2020. Hrvatska je bila ujedinjena s ostatkom svijeta u
borbi protiv novog koronavirusa. Borba protiv covida-19 još
uvijek traje s obzirom na nove sojeve virusa i poteškoća oko
isporuke registriranih cjepiva. U godinu dana u Hrvatskoj zaraza
je zabilježena kod ukupno 241.048 osoba, a 5477 ih je umrlo
uslijed posljedica zaraze. Državni zavod za statistiku objavio je
da je od ožujka, kada je službeno proglašena epidemija u
Hrvatskoj, pa do prosinca 2020., broj umrlih porastao za 13,2
posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Prvi slučaj 25. veljače, prva smrt mjesec dana
kasnije
Prve mjere prevencije i zaštite od novog koronavirusa na
međunarodnim zračnim i morskim lukama u Hrvatskoj počele su 24.
siječnja, a Nacionalni stožer civilne zaštite osnovan je 20.
veljače. Dan kasnije, donesena je odluka o osnivanju karantene, a
tri dana kasnije, školama se preporučuje da ne odlaze na školske
ekskurzije i izlete u Italiju. Prvi slučaj koronavirusa
zabilježen je u utorak 25. veljače u Zagrebu. Riječ je o mladiću
koji je bio na nogometnoj utakmici u Milanu. Ministar zdravstva
Vili Beroš odluku o proglašenju epidemije
koronavirusa donio je 11. ožujka. Prvu psihološku granicu od 100
zaraženih, Hrvatska je prošla 19. ožujka, a onu od 1000 zaraženih
prošla je dva tjedna nakon – 2. travnja. Prva smrt uslijed
komplikacija bolesti covida-19 zabilježena je mjesec dana od
pojave virusa u Hrvatskoj, 25. ožujka.
Do ljeta je dnevni broj novozaraženih bio relativno nizak, ne
prelazeći maksimalnih 96, a u svibnju i lipnju bilo je dana kada
nije zabilježen niti jedan slučaj zaraze. Posljednji takav dan od
početka epidemije bio je 12. lipnja, kada je ukupni broj
zaraženih bio 2249. Psihološka granica od 100 umrlih prijeđena je
25. svibnja. Prve restriktivne mjere Stožer je donio u
ožujku. Tako je 16. ožujka započela provedba odluke o obustavi
izvođenja nastave u obrazovnim ustanovama i uspostave nastave na
daljinu.
Veliko zatvaranje u ožujku
Stožer je u ožujku dobio veće ovlasti, a 19. ožujka donio je
odluku o mjerama ograničavanja društvenih okupljanja, rada u
trgovini, uslužnih djelatnosti i održavanja sportskih i kulturnih
događanja kojima su zabranjena javna okupljanja više od pet
osoba na jednom mjestu. Zatvorene su i trgovine koje ne prodaju
nužne prehrambene, higijenske i medicinske proizvode. Rad
kulturnih djelatnosti je obustavljen, kao i rad svih
ugostiteljskih objekata, uslužnih djelatnosti, sportskih
natjecanja, treninga, radionica te su obustavljena vjerska
okupljanja, dok su poslodavci bili obavezani organizirati rad od
kuće.
Tada je bio privremeno zabranjen i prelazak preko granica. Javni
prijevoz privremeno je obustavljen 21. ožujka, a tada je i strogo
ograničeno zadržavanje na ulicama i javnim mjestima, a trgovine
su radile skraćeno. Dva dana kasnije, zabranjeno je napuštanje
mjesta prebivališta i stalnog boravka, a građani su za opravdana
putovanja morali imati propusnicu.
Zbog dobre epidemiološke situacije, mjere popuštaju u travnju, pa
je tako u svibnju proradio javni prijevoz, ugostiteljski i
vjerski objekti, a dio škola je i dalje bio online. U
proljeće 2020. aktualne su bile i svakodnevne konferencije za
medije Stožera koje su bile vrlo gledane. Građani su Stožeru u
početku dali potpuno povjerenje, koje je postepeno kod dijela
javnosti izgubio zbog dopuštanja iznimki za vjerske obrede i
parlamentarne izbore, a kasnije i za održavanje Dana sjećanja u
Vukovaru.
Novo normalno ljeto, teška jesen i zima
Usprkos visokim ljetnim temperaturama, virus je i dalje bio
prisutan te je u ljetnim mjesecima zabilježen veći dnevni broj
zaraženih nego u proljeće. Ipak, život je bio gotovo normalan, a
Hrvatska je bila otvorena za turiste te je uspjela ostvariti
relativno uspješnu turističku sezonu. Do kraja kolovoza
Hrvatska je imala više od 10.000 zaraženih i 186 umrlih. Dnevni
broj novozaraženih varirao je, a tada najviši broj novozaraženih
iznosio je 358 i to 26. kolovoza. Sličan se trend nastavio i u
rujnu, ali sredinom listopada epidemiološka situacija postaje
znatno lošija. Tako je 16. listopada po prvi puta bilo više
od 1000 zaraženih u jednome danu, a niti 10 dana nakon više od
2000. U studenom je dnevni broj zaraženih prešao 4000. Obistinile
su se crne prognoze nekih znanstvenika da će do kraja studenog
biti 1500 umrlih, štoviše 30. studenog bilo ih je 1786. U
prosjeku je tada dnevno umiralo 30 do 50 ljudi.
Početkom studenog, sjever Hrvatske bio je najgori u EU po rastu
broja novozaraženih što je rezultiralo time da su se počeli
puniti prvi vojni šatori za prijem covid bolesnika, i to u
Varaždinu 24. studenog. U Zagrebu se krajem listopada
mobilizirala sportska dvorana Arena kao tercijarni centar za
prihvat oboljelih od koronavirusa. Prvi pacijenti primljeni su
28. studenog, a krajem siječnja stavljena je u mirovanje. KB
Dubrava početkom studenog postala je isključivo covid-bolnica.
Stožer je 20. studenog dodatno ograničio broj okupljenih na
događanjima i okupljanjima na 25, broj ljudi na privatnim
okupljanjima na 10, ograničio broj ljudi u trgovinama, svadbenim
svečanostima i sprovodima, obustavio rad noćnih klubova i casina,
zabranio prodaju alkohola od 22 do 6 sati te propisao obavezno
korištenje maski za lice i na otvorenome.
Te mjere su dodatno postrožene tjedan dana kasnije pa je tako
obustavljen rad ugostiteljskim objektima i teretanama,
obustavljene su i svadbe i sajmovi, a broj putnika u javnom
prijevozu je ograničen. Potom je na snagu ponovno stupila
privremena zabrana i ograničavanje prelaska granica. Vrhunac
epidemije bio u prosincu kada je zabilježen najveći broj
novozaraženih u jednome danu – 4620 i umrlih u jednome danu – 92,
kao i najveći ukupni broj aktivnih slučajeva – 25.270, osoba na
bolničkom liječenju – 2976 te osoba na respiratoru – 306.
Relativno blage mjere u odnosu na druge EU
zemlje
Prosinac broji i dosad najveći broj umrlih u Hrvatskoj u jednome
mjesecu – 7395, što je u odnosu na prosinac 2019. povećanje od
77,3 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za
statistiku. Nove izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od
zaraznih bolesti stupile su na snagu 5. prosinca, a time su
uvedene i sankcije za one koji se ne pridržavaju donesenih
sigurnosnih mjera, uključujući i nošenje maski. U prosincu su se
produljile postojeće mjere te su donesene dodatne blagdanske
epidemiološke mjere koje uključuju zabranu putovanja među
županijama i vraćanje propusnica, preporuku korištenje godišnjih
odmora te održavanje misa putem radio, TV programa ili na
drugi način. Kada se uspoređuju mjere na snazi u zemljama EU od
1.rujna do 31. siječnja, za razliku od brojnih drugih EU država,
Hrvatska u navedenom periodu nije uvodila mjeru ograničenog
kretanja (tzv. lockdown) ni tzv. policijski sat, dok su
ugostiteljski objekti, teretane i manifestacije zatvoreni tek
krajem 2020.
Prve mjere koje su popuštene krajem siječnja odnosile su se na
vraćanje učenika osnovnih škola u učionice i dopuštanje treninga
i rekreacija na otvorenom prostoru. Tek je 15. veljače zbog dobre
epidemiološke situacije došlo do općeg blažeg popuštanja mjera
prema kojima počinju raditi kafići jer mogu prodavati pića i
napitke “za van”, a raditi smiju i teretane, fitnes centri te
škole stranih jezika, dječje igraonice i radionice, automat
klubovi, kasina i kladionice. Broj zaraženih ponovno je u blagom
porastu, ali se razgovara o mogućem popuštanju mjera od 1.
ožujka.
Prosvjedi, zaraženi ministri i problemi s
cjepivom
Prošlu godinu koronavirusa u Hrvatskoj obilježili su i prosvjedi
i okupljanja protiv mjera diljem Hrvatske. Najveći od njih bili
su u Zagrebu. Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića 5. rujna su
se na tzv. Festivalu slobode okupili građani koji su nezadovoljni
propisanim mjerama za suzbijanje epidemije koronavirusa,
smatrajući da one narušavaju temeljne slobode.
Hrvatskoj su za sada dostupna tri odobrena cjepiva –
Pfizer/BioNTech, Moderna i AstraZeneca, ali, kao i u drugim
članicama EU, isporuka cjepiva kasni pa se procjepljivanje
stanovništva ne odvija po zamišljenom planu, ali krajem veljače
započelo je masovno cijepljenje.