- Prošle godine je bez posla ostalo tristotinjak osoba u Međimurju, najviše u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića - kaže Nikola Hren
Početkom ove godine na snagu je stupio novi Zakon o strancima kojim se napušta dosadašnji kvotni sustav uvoza radne snage i uvodi takozvani test tržišta rada kojim se utvrđuje raspoloživost domaće radne snage u strukama koje poslodavci žele uvesti. Test tržišta rada provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, tako da poslodavci više neće moći uvesti radnu snagu ukoliko tražene struke postoje u evidenciji HZZ-a. Također ima novosti i u sustavu potpora za samozapošljavanje, a dalje ostaju na snazi i potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronakrizom. O kretanjima na tržištu radne snage u Međimurskoj županiji razgovarali smo s predstojnikom Područnog ureda HZZ-a Čakovec Nikolom Hrenom.
Kakva je, prema podacima HZZ-a, trenutna situacija s brojem nezaposlenih u Međimurskoj županiji?
– U evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog Zavoda za zapošljavanje, Područnog uredu Čakovec, na kraju 2020. godine bilo je evidentirano 2.370 osoba. Broj nezaposlenih osoba je u odnosu na kraj 2019. godine u porastu za 16,7% kada je u evidenciji nezaposlenih bilo evidentirano 2.030 osoba.
Rast broja nezaposlenih izravna je posljedica negativnih utjecaja na cjelokupno gospodarstvo uzrokovanih pandemijom koronavirusa Covid-19, a što je vidljivo i po kretanjima broja nezaposlenih po mjesecima. Primjerice, na kraju veljače 2020. godine u evidenciji smo imali 2.146 nezaposlenih osoba te je broj nezaposlenih kroz mjesece bio u stalnom porastu da bi najvišu razinu dosegli krajem kolovoza kada je u evidenciji bilo 2.786 nezaposlenih osoba. Od rujna nadalje smo bilježili stalan pad broja nezaposlenih te se zaustavili na već spomenutih 2.370 osoba na kraju godine.
Kretanje broja nezaposlenih osoba pratila je i stopa nezaposlenosti koje je u veljači bila 4,9% te je nakon toga stalno rasla da bi u kolovozu imali najvišu stopu od 6,4%. Na kraju 2020. godine stopa nezaposlenosti je Međimurskoj županiji bila 5,4%, dok je na razini RH stopa bila 9,5%.
Prema vašoj procjeni, koliko je ljudi ostalo bez posla zbog pandemije u 2020. godini i u kojim djelatnostima najviše?
– Broj osoba koje su ušle u evidenciju nezaposlenih direktno iz radnog odnosa odnosno koje su ostale bez zaposlenja uslijed negativnih utjecaja pandemije koronavirusa moguće je dati jedino temeljem podataka koje dobijemo od samih nezaposlenih s obzirom da se u odluci/sporazumu o prestanku radnog odnosa u pravilu ne navodi da je razlog prestanja radnog odnosa pandemija koronavirusa. Stoga je naša procjena da je u 2020. godini bez zaposlenja ostalo 300-njak osoba i to najviše u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane i pića.
Koliko se poslodavaca prijavilo za korištenje potpore za očuvanje radnih mjesta u djelatnostima pogođenim koronavirusom COVID-19 i za koliko radnika je tražena potpora u 2020. godini?
– Potpore su uvedene u ožujku te su se kontinuirano primjenjivale tijekom cijele 2020. godine a nastavljene su i u 2021. godini. Sami uvjeti i kriteriji za dodjelu potpore su se mijenjali tijekom godine prilagođavajući se trenutnoj epidemiološkoj situaciji te odlukama o zatvaranju svih ili dijela gospodarskih djelatnosti i aktivnosti. Tako su u pravilu pravo na potporu imale djelatnosti koje su bile taksativno navedeno u samim kriterijima za dodjelu potpore uz zadovoljenje određenog postotka pada prometa kao i one djelatnosti kojima je bio onemogućen rad odlukama Stožera civilne zaštite.
HZZ PU Čakovec je u 2020. godini obradio ukupno 4.202 zahtjeva poslodavaca s područja Međimurske županije čime je obuhvaćeno 20.000 radnika što je skoro polovica svih zaposlenih u županiji i u tu svrhu je do sada isplaćeno skoro 200 milijuna kuna. Osim toga, obradili smo i 2.700 predmeta drugih ureda kojima je bila potrebna pomoć zbog izuzetno velikog broja pristiglih zahtjeva.
Stoga dopustite da ovim putem iskreno zahvalim svim zaposlenicima HZZ-a PU Čakovec na predanom, odgovornom i stručnom radu te iskazanoj ljudskosti i empatiji kao i hrabrosti suočiti se sa svim izazovima koje nam je donijela pandemija koronavirusa.
Najavljen je nastavak potpora za očuvanje radnih mjesta, pretpostavljamo da ima nekih izmjena?
– Da, s obzirom na stanje u gospodarstvu koje je uzrokovano negativnim utjecajem pandemije, Hrvatski zavod za zapošljavanje i dalje nastoji svoje aktivnosti usmjeravati na očuvanje radnih mjesta u djelatnostima/sektorima koji su najugroženiji te pomoći poslodavcima kod kojih je zbog posebnih okolnosti uvjetovanih koronavirusom došlo do pada gospodarskih aktivnosti ili im je rad onemogućen ili ograničen Odlukom Stožera civilne zaštite.
Stoga se potpore nastavljaju i dalje za siječanj i veljaču 2021. godine te se nastavlja i potpora skraćenja radnog vremena.
Pravo na potporu imaju i dalje poslodavci koji se bave jednom od
taksativno navedenih djelatnosti uz zadovoljenje potrebnog
postotka pada prometa (najmanje 40%), zatim poslodavci koji imaju
manje od 10 zaposlenih bez obzira na djelatnost kojom se bave ali
uz zadovoljenje postotka pada prometa te svi poslodavci neovisno
o djelatnosti kojom se bave, a koji ne mogu obavljati djelatnost
ili im je rad ograničen sukladno Odlukama Stožera civilne zaštite
(nacionalnog, županijskog, jedinica lokalne samouprave), te koji
su zatvoreni odlukom epidemiologa.
Potpora skraćenja radnog vremena na snazi je do kraja 2021. godine i novina je da će je moći koristiti poslodavci za privremeno uvođenje punog radnog vremena radnika u trajanju kraćem od mjesečnog fonda sati i to do najviše 90% radnih sati prema kalendaru radnog vremena. Na godišnjoj razini radnika i/ili poslodavca u prosjeku ne može biti viša od 70% godišnjeg fonda radnih sati.
Koje su mjere Aktivne politike zapošljavanja na snazi u 2021. godini?
Upravno vijeća Hrvatskog zavoda za zapošljavanje usvojilo je nove Uvjete i načine korištenja sredstava za provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja u 2021. godini, a koje će biti u provedbi od 1. siječnja. Tako će i u 2021. godini na snazi biti potpore za zapošljavanje i usavršavanje, potpora za samozapošljavanje i proširenje poslovanja, obrazovanje i osposobljavanje, javni rad, potpore za očuvanje radnih mjesta i stalni sezonac.
Zahtjeve će biti moguće podnijeti elektroničkim putem na adresi mjere.hr, uz korištenje korisničkog računa sustava e-građani (za fizičke osobe) ili korisničkog računa Burze rada (za poslodavce).
Primjerice, novina u Potpori za samozapošljavanje je to da su iznosi potpora stupnjevani u 4 kategorije: od djelatnosti koje zahtjevaju najmanje ulaganja do onih koje zahtijevaju veća ulaganja dodijeljuju se iznosi od 55.000 (npr. uslužne djelatnosti), 75.000 (npr. trgovina), 100.000 (npr. građevinarstvo) i čak 130.000 kuna (prerađivačka industrija).
Na snagu je stupio novi Zakon o strancima kojim se ukida kvotni sustav uvoza radne snage. Kakav je sada postupak u slučaju potrebe za uvozom radne snage?
– Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad stranih radnika poslodavci su dužni zatražiti provedbu testa tržišta rada kod područne službe odnosno ureda HZZ-a. Osnovni smisao provođenja testa tržišta rada je provjera evidencije nezaposlenih osoba i pokušaj da se zadovoljiti potreba za radnicima s nacionalnog tržišta rada. Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih nema traženih radnika, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad stranih radnika.
Postoje izuzeci u kojima se test tržišta rada ne mora provoditi. To su produljenje dozvole za boravak i rad stranih radnika kod istog poslodavca, za sezonske radnike u poljoprivredi, šumarstvu, ugostiteljstvu i turizmu, koji se zapošljavaju na maksimalni rok od 90 dana, za osobe navedene u članku 110. Zakona o strancima, za zanimanja za koje je Upravno vijeće HZZ-a donijelo odluku da ne treba provoditi test tržišta rada.
Radi se o zanimanjima koja nedostaju na nacionalnom tržištu rada. U velikoj mjeri se tu radi o zanimanjima u djelatnosti građevine, ali i o ostalim zanimanjima koja su deficit na tržištu rada RH. Drugi korak je podnošenje zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad stranih radnika.
Ukoliko poslodavac zapošljava stranog radnika u zanimanju za koje je dobio pozitivnu obavijest testa tržišta rada ili želi zaposliti stranog radnika u zanimanju za koje nije potrebno provesti test tržišta rada, Ministarstvu unutarnjih poslova treba podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad.
Zahtjev se obrađuju u suradnji MUP-a i HZZ-a. Cijeli postupak za zapošljavanje stranih radnika pokreće se isključivo on line i to za pokretanje testa tržišta rada ovdje, a za podnošenje zahtjeva za izdavanje radnih dozvola ovdje.
Kakav profil radne snage trenutno najviše traže međimurski poslodavci, koja su najtraženija zanimanja?
– Međimurski su poslodavci tijekom 2020. godine putem područnog ureda Čakovec tražili 5.921 radnika, što je imajući vidu situaciju s koronavirusom dobar pokazatelj, budući da je broj potreba u odnosu na 2019. godinu (5.993) smanjen za svega 1,2%.
Kao i prethodnih godina, potrebe za radnicima u najvećem broju iskazane su u prerađivačkoj industriji, s naglaskom na metaloprerađivačku industriju, građevinarstvu i prijevozništvu, ali obzirom na pandemiju, nije zanemariv ni broj potreba za ugostiteljskim zanimanjima.
Promatrano po pojedinačnim zanimanjima poslodavci su najviše tražili: bravare (265), zavarivače (200), prodavače (184), šivače (172), CNC operatere (115), konobare (112) i vozače teretnog vozila s prikolicom (109). U 2021. godini i dalje su najviše traženi bravari, zavarivači, prodavači i građevinske struke.
Koliki je interes međimurskih poslodavaca za uvoz radne snage i kakvog profila zanimanja?
– Obzirom da se novi Zakon o strancima počeo provoditi od početka 2021. godine do sada imamo svega nekoliko zahtjeva, međutim imali smo puno upita od strane poslodavaca vezanih uz proceduru za zapošljavanje stranih radnika. Najviše je bilo upita za zanimanja u djelatnosti građevine, ali je bilo i upita za ostala zanimanja za koja poslodavci procjenjuju da ne mogu zadovoljiti potrebe za radnicima na domaćem tržištu rada – zaključio je Nikola Hren.