Mesna industrija Vajda iz Čakovca financijski je pomogla svom kooperantu u kupnji napuštene farme s koje će godišnje izlaziti oko 12.000 svinja
U Donjoj Vrbi, selu šest kilometara udaljenom od Slavonskog
Broda, oživjela je farma nastala kao zanimljiva simbioza
uzgajivača i proizvođača. Mesna industrija Vajda iz Čakovca
financijski je pomogla svom kooperantu u kupnji napuštene farme s
koje će godišnje izlaziti oko 12.000 svinja. Bivši vlasnik farme
završio je prije tri godine u stečaju. Farma je zapela za oko
Stanku Josipoviću, iskusnom poljoprivredniku
koji se odlučio proširiti proizvodnju svinja, a u kupnju farme
otisnuo se sa svojim zetom Domagojem Beckom.
Kupili su je i sad na njoj proizvode po 3.700 svinja u
turnusu.
Financijska injekcija
– Za tako veliku količinu tovljenika treba imati osiguran plasman
i ugovorene uvjete otkupa. Jedino na taj način pristao sam širiti
proizvodnju. S Vajdom smo našli zajednički interes jer njima
treba jak kooperant, a nama je trebala financijska injekcija. Ni
u jednoj komercijalnoj banci sigurno ne bismo dobiti kredit po
takvim uvjetima kakve nam je dala Vajda, bez dodatne garancije,
samo s hipotekom na farmu. Njima je važno da im kao kooperanti
isporučimo tri turnusa svinja godišnje, pa da mogu biti sigurni
da će godišnje s te farme dobiti oko 12.000 tovljenika – kaže
Stanko.
Alen
Kajmović, predsjednik uprave Mesne industrije Vajda iz
Čakovca, tvrtke u sklopu Grupe Pivac, kaže da su se dogovorili s
kooperantom da će mu pomoći kupiti farmu i posuditi novac.
– On će nama tu pozajmicu vraćati u anuitetima, tako da će
prilikom obračuna svinja koje ima u tovu dijelom zarade vraćati
dug. Kamata je minimalna, simbolična, takva kakvu kao OPG nikad
ne bi mogao dobiti u banci. Zbog zakonskih propisa mi mu je
moramo obračunati – pojašnjava Kajmović.
Vajda godišnje od svojih kooperanata dobije oko 150.000 svinja, a
ovime su, na samo jednoj farmi, osigurali gotovo deset posto
godišnjeg izlaza tovljenika.
– Nama u Grupi Pivac zajednički je cilj raditi na ojačavanju
hrvatskog svinjogojstva upravo kroz vlastiti sustav kooperacije,
a uspješnom realizacijom ovog zajedničkog projekta činimo i više
od toga jer dajemo konkretan smjer drugima što i kako bi se moglo
napraviti. Ljudi su željni posla, žele raditi, kako u Slavoniji
tako i u Međimurju, a kada znamo da takvih praznih farmi po
Hrvatskoj ima jako puno i da se mogu staviti u funkciju, otvara
se široka lepeza mogućnosti. Revitalizacija svinjogojstva, koja
se razvija malim koracima, i dalje nije rezultat sustavnog
djelovanja države, nego rada i truda pojedinaca, poput Grupe
Pivac.
Na
ovom konkretnom primjeru vidi se što je ljudima uistinu potrebno
da bi krenuli u hrabrije poslovne iskorake. To su prije svega
sigurnost, stabilnost i jeftin novac, ili makar jeftiniji nego
što danas banke nude OPG-ovima diljem Hrvatske. I zato, ovo je
svakako jedan od načina kako krenuti prema samodostatnosti kad je
riječ o svinjogojstvu u Hrvatskoj. Uostalom, ovime ne samo da smo
napravili iskorak u jačanju svojih kapaciteta, već smo i vratili
život u taj dio Slavonije. Stavili smo farmu u funkciju i ponovno
zaposlili ljude, a selo je našlo svoje mjesto na karti
svinjogojstva u Slavoniji – napominje predsjednik uprave Vajde
koja ima oko 90 kooperanata.
Povratak kooperanata
Taj broj raste.
– Neki koji su otišli sad se vraćaju zbog sigurnosti koju daje jasno definirana, realna cijena. Kooperanti od nas dobivaju svinje i hranu, a oni se obvezuju da će se brinuti o životinjama, hraniti ih i reagirati na vrijeme u slučaju zdravstvenih problema. Sve ostalo što se tiče troška i rizika na nama je – ističe Kajmović. Hrvatska ima potrebe za oko 2,6 milijuna svinja godišnje, no proizvede se tek oko 1,1 milijuna. – Može se, svakako, puno bolje od toga – smatra Kajmović i dodaje da su na putu prema tome da u Vajdi sva roba koju obrade i plasiraju bude 100 posto hrvatska. Sada je to negdje oko 80 posto.