Hrvatska ima najveći pad broja novozaraženih u Europi, ističu naši dužnosnici službene podatke više organizacija koje prate kretanje zaraze novim koronavirusom.
Tako smo s vrha ljestvice zemalja s najvećim brojem zaraženih
dospjeli na vrh ljestvice zemalja s najvećim padom. No nije još
sve gotovo, govori i prim. dr. sc. Bernard Kaić,
voditelj Službe za epidemiologiju zaraznih bolesti HZJZ-a.
– Nemam što puno komentirati. Jer vrijeme će pokazati hoće li
doći do porasta broja oboljelih zbog proteklih blagdana ili zbog
pojave novog soja virusa. To je stvarno nemoguće prognozirati.
Jedino što znam je da smo svjesni rizika unosa novog, zaraznijeg
soja i da će vjerojatno nova odluka o prelasku preko granica
uzeti to u obzir i donijeti mjere za smanjenje mogućnosti unosa i
širenja novog soja iz inozemstva – kaže dr. Kaić. Svi stručnjaci
ističu kako je ključno i dalje se držati mjera, ali i imati na
umu moguću pojavu zaraznijeg soja koji je još jednom ‘zatvorio’
Englesku.
Učinak mjera
– Što se tiče engleske varijante, mi ne možemo sa stopostotnom
sigurnošću tvrditi da je kod nas nema, jedino što možemo reći da
ni u jednom od dosad sekvenciranih 60 uzoraka ne nalazimo
mutacije vezane uz tu varijantu. Europa je dosta prometno
povezana i uvijek se može dogoditi da ta varijanta završi i kod
nas – rekao je prof. dr. sc. Kristian
Vlahoviček s PMF-a u Zagrebu koji vodi projekt
sekvenciranja sojeva novog koronavirusa u Hrvatskoj čiji su prvi
rezultati nedavno objavljeni.
Imunolog Zlatko Trobonjača ističe kako je pad
broja dnevno novoinficiranih ljudi znak je da protuepidemijske
mjere daju rezultata, ali i posljedica još nekih odluka.
– Sniženje je posljedica prvenstveno činjenice da škole i
fakulteti nisu održavali uživo nastavu te da su pored općih
protuepidemijskih mjera na snazi bile i druge mjere ograničavanja
okupljanja, a djelomično (do potresa) i ograničavanja kretanja.
Dobrim vijestima pridonosi i činjenica da smo izbjegli (barem
zasad) širenje mutiranog tzv. britanskog soja virusa SARSCoV-2,
koji se, prema epidemiološkim podacima, i do 70% brže širi nego
originalni virus “divljeg tipa”. Ipak, za potpuno realnu sliku
broja dnevno novoinficiranih valjalo bi pridodati i one čija je
infekcija otkrivena brzim antigenskim testovima ili je otkrivena
izvan službenih institucija javnog zdravstva – kaže Trobonjača.
Da treba uzeti u obzir da smo tijekom ovih blagdana testirali
manje, podvlači i prof. sr. sc. Bojan Polić s
Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te ističe kako je
možda najrelevantniji pokazatelj postotak pozitivnih slučajeva
koji je od preko 30% pao na 10-ak posto u zadnjih nekoliko
tjedana, što, opet, znači da su epidemiološke mjere imale
pozitivan učinak.
Bez zaštite 85% ljudi
– Ipak, i dalje smo u osjetljivoj zoni. Može se izračunati kako
još oko 85% populacije nije preboljelo bolest ili nije
cijepljeno. To se može procijeniti i na temelju broja umrlih,
koji trenutno iznosi 4.472 osobe. Na temelju procjena zapadnih
zemalja stopa smrtnosti (na ukupan broj inficiranih) je 0,65%,
što bi to značilo da je kod nas virusom zahvaćeno 688.000 ljudi
ili nešto više od 15%. Ako uzmemo u obzir dinamiku isporuke
cjepiva od Pfizer/Biontecha i Moderne i još prilično neizvjesnu
situaciju oko Astra-Zenece i Johnson&Johnsona što se tiče
regulatornih agencija, bit će dobro ako uspijemo cijepiti do
ljeta negdje između 30-40% populacije, odnosno 1,2 do 1,6
milijuna ljudi. Ako tome pribrojimo one koji su preboljeli
bolest, onda bismo trebali u ljeto ući s oko 50% imunih. Do ljeta
ćemo se morati striktno pridržavati epidemioloških mjera jer bi
nam se mogao ponovno dogoditi strmoglav porast broja
novozaraženih. Tome mogu doprinijeti i nove varijante virusa koje
se šire brže, kaže dr. Polić.
– Mislim da još nije vrijeme za popuštanje epidemioloških mjera
kako bismo doveli epidemiju pod kontrolu, odnosno imali manje od
25 slučajeva na 1,000.000 stanovnika i održali to stanje dok se
ne cijepi barem većina populacije iznad 55 godina. Pretpostavljam
da će se o znatnijem popuštanju mjera moći govoriti tek u ožujku
ili travnju, kada bi trebala biti zaštićena barem većina
vulnerabilnog dijela populacije – govori.