Potrošnja kućanstava lani se kretala oko 40 milijardi eura te je dosegnula 73 posto vrijednosti hrvatskog BDP-a
Potrošnja kućanstava Europske unije na hranu i piće kretala se
prošle godine oko 7 posto godišnjeg BDP-a i dosegnula vrijednost
od 956 milijardi kuna. Hrvatska je prema udjelu izdataka za hranu
u hrvatskom BDP-u od 13 posto iznad prosjeka – najvećim dijelom
zbog toga što su cijene osnovnih prehrambenih namirnica gotovo
ujednačene s prosječnim razinama u EU, dok nam je vrijednost
BDP-a za trećinu manja od prosječnog nacionalnog dohotka u EU.
Što je zemlja siromašnija, njezini građani izdvajaju više dohotka
za podmirenje osnovnih egzistencijalnih potreba, pa tako, navodi
Eurostat, vrijednost izdataka za hranu najsiromašnije Rumunjske
iznosi 16 posto BDP-a, ali odmah nakon njih je Hrvatska s udjelom
od 13,3 posto. Slijedi Litva s 12 posto, Grčka s 11 posto, dok su
za čelu kolone Irska i Luksemburg s udjelom izdataka za hranu u
BDP-u države nižim od tri posto. Hrvati su, prema analizi
Eurostata, lani za hranu i bezalkoholna pića izdvojili 7,2
milijarde eura, a neusporedivo bogatiji Irci, zemlja s nešto
manje od pet milijuna stanovnika, 8,2 milijarde eura. Slovenci su
na hranu potrošili 3,6 milijarde eura, u apsolutnom iznosu slično
kao i Hrvati s obzirom na broj stanovnika. Građane Srbije hrana
je došla 7,2 milijarde eura, Bosne i Hercegovine 4 milijarde
eura, Slovačke 9,1 milijardu eura, Mađarske 12,6 milijardi eura,
Austrije 20 milijardi eura, a najmnogoljudnije Njemačke 185
milijardi eura.
U prosjeku stanovnici Europske unije za hranu izdvajaju 13 posto
ukupnih izdataka za potrošnju kućanstava te na razini EU hrana
predstavlja treći najveći trošak svakog kućanstava, i to
nakon stanovanja i režijskih troškova, na koje odlazi gotovo
svaki četvrti euro kućanstava, te prijevoza, koji odnese 13,1
posto kućnog budžeta. U Hrvatskoj je hrana najskuplja stavka i na
nju otpada 18 posto izdataka kućanstava, a slijede troškovi
stanovanja s oko 16 posto te prijevoza oko 10 posto.
Kućanstva u Rumunjskoj potrošila su oko četvrtine ukupnog budžeta
na hranu i bezalkoholna pića (26%), a slijede domaćinstva u Litvi
(20,2%) i Estoniji (19,3%). Nasuprot tome, udio izdataka za hranu
i bezalkoholna pića bio je manji od 10% u tri države članice EU,
i to Irskoj (8,6%), Luksemburgu (8,9%) i Austriji (9,7%). Ukupna
potrošnja hrvatskih kućanstava lani se kretala oko 40 milijardi
eura ili 293 milijardi kuna te je dosegnula 73 posto vrijednosti
hrvatskog BDP-a. Veći udio privatne potrošnje u BDP-u unutar EU
ima samo Grčka – 76 posto, dok u prosjeku vrijednost potrošnje
kućanstava iznosi 53 posto BDP-a Europske unije.
Inače, prema analizi Eurostata prije deset godina Hrvati su za
hranu trošili 5,9 milijardi eura, a Slovenci 3 milijarde eura. Od
tada su hrvatski izdaci za hranu porasli za četvrtinu, odnosno 25
posto, dok je potrošnja Slovenaca za hranu skočila 20 posto.
Slovenija u međuvremenu nije gubila stanovništvo kao Hrvatska.
Gleda li se prethodna 2018. godina, ukupna potrošnja za hranu u
Hrvatskoj je u godini dana skočila oko 322 milijuna eura, a u
Sloveniji 137 milijuna eura.