'Ako se pitate kakve su njihove želje, dovoljno je reći, da su bor okitili i na "otoku ljubavi'
Stiže nam Božić. Na Badnjak se u kuću unosi i kiti
božićno drvce. Ukrašavanje božićnog drvca počelo je
najvjerojatnije u Njemačkoj u 17. stoljeću, a u Hrvatskoj
se drvca počinju kititi u 19. stoljeću, iako su se i prije
toga hrvatski domovi oko Božića kitili zelenilom, voćem,
slasticama i svakojakim ukrasima koje su najčešće djeca
izrađivala. Drvca su najčešće crnogorična, nekada kićena
jabukama, narančama, šljivama i kruškama, pozlaćenim orasima i
lješnjacima te slasticama od šećera i papira ili staklenim
figurama ako ih je tko imao. Usto, stavljani su papirnati lančići
u bojama, zlatne i srebrne niti te lampioni i svjećice koje
su se palile u najsvečanijim trenutcima. Danas se drvca
ponegdje kite i puno prije samog Badnjaka, a nalaze se u gotovo
svakom domu, trgovačkom centru i na gradskim trgovima,
ukrašena modernim ukrasima i lampicama.
Svoje su drvce s puno želja okitili i članovi Nautičkog kluba
Labud iz Preloga, naravno, poštujući epidemiološke mjere. Ako se
pitate kakve su njihove želje, dovoljno je reći, da su bor
okitili i na “otoku ljubavi”. Neka im je sretna i puna ljubavi,
godina koja nam dolazi!