Hrvatski građani u ovoj pandemijskoj godini više umiru, manje se vjenčaju zbog ekonomske nesigurnosti, ali i straha od zaraze, i manje se u obiteljima rađa djece
Zasad se bračni parovi i manje razvode, no treba imati u vidu da
smo proljetos tri mjeseca bili zaključani i tek ćemo vidjeti,
nakon što COVID kriza prođe, hoće li broj razvoda porasti, kako
predviđaju istraživanja u svijetu. Hrvatska će, sudeći prema
privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku za prvih deset
mjeseci ove godine i bujanju epidemije, ove godine imati najviše
umrlih, a najmanje sklopljenih brakova i rođene djece dosad, no
rekordno mali broj rođenih tek nas očekuje u 2021.!
Kako kaže demograf Marin Strmota, korona nam je
samo zakucala čavao u lijes i samo će pogoršati ionako
dugogodišnje loše trendove prirodnog pada stanovništva. A loše
demografske trendove i činjenicu da bez ljudi nema ekonomskog
rasta i da ne možemo opstati samo od turizma i ugostiteljstva
politika je dugo ignorirala, što sada dolazi na naplatu. U
listopadu ove godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda
za statistiku, imali smo najviše umrlih od 2011. – 4628.
Istodobno ispada da je u listopadu ove godine od drugih bolesti
umrlo manje ljudi u odnosu na listopad 2019., kada je umrlo 4375
ljudi ili 253 manje, s obzirom na to da je samo od COVID-a (ili i
od njega) prošli mjesec umrlo 266 građana. No, ipak se ne može
reći da je protekli mjesec bio dramatičan porast umrlih jer smo,
primjerice, u listopadu 2018. imali 4463 umrla, što je drugi
najgori listopad po smrtnosti nakon ovogodišnjeg u posljednjih
devet godina.
Brojke za studeni bit će dramatičnije i najlošije dosad jer je
samo od korone u 28 dana studenoga umrlo 1109 ljudi. Inače, lani
su u Hrvatskoj umrle 51.794 osobe, a u prvih deset mjeseci ove
godine, prema privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku,
43.796 ljudi. No, valja naglasiti da privremeni podaci, kako
navode u DZS-u, o umrlima nisu potpuno usporedivi s konačnim
podacima jer se privremeni podaci odnose na mjesec upisa u
državne matice, a konačni na mjesec događaja.
Dakle, tek će se na kraju godine znati točan broj umrlih u ovoj
godini i mjesecima kad je zemljom harala korona. Zabrinjavajuće
je i što je prema tim privremenim podacima u prvih deset mjeseci
ove godine rođeno samo 30.207 djece, a lani je u cijeloj godini
bilo 36.135 rođenih, što je inače bio najmanji broj rođene djece
u Hrvatskoj otkako se prate statistike. Stoga je izvjesno da će
2020. godina srušiti lanjski rekord po najmanjem broju rođene
djece dosad, a prema procjenama stručnjaka sljedeća će
godina biti još lošija.
Ne stojimo dobro ove godine ni sa sklapanjem brakova jer je u
prvih deset mjeseci sklopljeno samo 14.747 brakova, odnosno 4203
braka manje nego u istom razdoblju lani. Naime, lani je u prvih
deset mjeseci sklopljeno 18.950 brakova. Inače, svih prijašnjih
godina u Hrvatskoj je godišnje sklapano oko 19-20 tisuća brakova,
što ove godine nemamo šanse doseći. Ni zbog postojećih mjera, a
niti je ljudima do vjenčanja dok buja epidemija i dnevno umire po
50 ljudi od COVID-a, niti se već postojeće smanjenje brakova može
nadoknaditi u dva preostala mjeseca.
Jedino je dosad zabilježeno manje razvoda nego lani, pa je u
prvih 10 mjeseci ove godine razvrgnut 4091 brak, dok je u istom
razdoblju 2019. bilo 4615 razvoda, no u listopadu ove godine,
istina, bilo je više razvoda (651) nego u istom mjesecu lani
(416). Teško da ćemo ove godine doseći oko 6000 razvoda koliko ih
je u prosjeku godišnje bilo posljednjih godina. Je li to dobro
ili loše ovisi kako tko gleda na razvode i prije svega kakva je
bila kvaliteta tih brakova prije nego što su se raspali i na
papiru. Za docenta Marina Strmotu s Katedre za demografiju
zagrebačkog Ekonomskog fakulteta svi privremeni podaci Državnog
zavoda za statistiku su očekivani.
– Korona nam je čavao u lijes samo dodatno zakucala i očekivano
će se pogoršati prirodni pad stanovništva koji imamo već
godinama, pa ćemo imati i više umrlih, manje sklopljenih brakova,
manje rođene djece, što će osobito doći do izražaja sljedeće
godine. Dok traje pandemija ljudi i zbog ekonomske nesigurnosti i
opasnosti od zaraze manje sklapaju brakove, ne žele sada imati
djecu jer ne znaju što će biti sutra, hoće li izgubiti posao,
hoće li zaraziti i sebe i djecu. Amerikanci su već radili
projekcije koliko će sljedeće godine imati manje rođene djece,
samo što će kod njih, naravno, taj pad rođenih biti manji nego
kod nas. Samo se u nerazvijenom dijelu svijeta, u kojem su inače
stope nataliteta veće, očekuje da će porasti broj rođene djece, i
to zbog izostanka kontracepcije – govori Strmota.
Fertilitet ispod prosjeka
EU Prema svim sadašnjim trendovima, izgledno je da će Hrvatska
ove godine zbog epidemije premašiti rekordnu brojku umrlih iz
2015. kada je umrlo 54.205 ljudi. Inače, u Hrvatskoj je
posljednjih godina godišnje umiralo više od 50 tisuća ljudi, pa
smo 2011. imali 51.019 umrlih, a rekordan broj umrlih zabilježen
je prije četiri godine, njih tri tisuće više, dok je lani bilo
gotovo 52 tisuće umrlih. Voditelj Odsjeka za demografiju i
hrvatsko iseljeništvo na Hrvatskim studijima, demograf dr. sc.
Stjepan Šterc privremene podatke Državnog zavoda za statistiku
komentira sljedećim riječima:
– Može se očekivati da ćemo ove godine, s obzirom na silinu
epidemije, dosegnuti maksimalni godišnji broj smrti te da bi
moglo umrijeti oko 55.000 ljudi, no treba istaknuti da mi i inače
posljednjih godina imamo smrtnost na visokoj razini, samo što na
to nismo reagirali dok nije došla pandemija, što ne znači da ne
podržavam mjere za zaštitu života i zdravlja ljudi od COVID-a.
Zabrinjavajuće je osobito što će se posljedice pandemije, ali i
iseljavanja mladih iz Hrvatske posljednjih godina, jako loše
odraziti i na pad broja rođene djece sljedeće godine. – Ako ove
godine broj rođene djece i dođe blizu 36 tisuća, još manji broj
rođenih tek ćemo početi bilježiti u prvim mjesecima 2021. jer se
kod nas još uvijek 80 posto djece rađa u braku, a mi ove godine
imamo 20 posto manje brakova, što znači da ćemo imati i 20 posto
manje rođene djece. Lako je moguće da sljedeće godine bude rođeno
i 5000 djece manje, što zbog manje sklopljenih brakova, što zbog
iseljavanja, a to su podaci koji jako zabrinjavaju – govori
demograf Stjepan Šterc.
Inače, Hrvatska je prije devet godina imala više od 41 tisuću
rođene djece godišnje što se također smatralo da je malo i
nedovoljno za obnovu stanovništva, a od ulaska u Europsku uniju
samo nam je padao broj rođenih. Danas se ubrajamo u zemlje
Europske unije koje su po stopi fertiliteta (prosječan broj
rođene djece po ženi u reproduktivnoj dobi od 15 do 49 godina)
ispod prosjeka Europske unije. Mi jedva imamo stopu fertiliteta
od 1,47, a održiva stopa fertiliteta koja jamči zamjenu
generacija treba iznositi 2,1, čemu su blizu samo razvijene i
uređene zemlje poput skandinavskih, te prije svega Francuska, pa
Irska, Češka i Velika Britanija. Svi navedeni podaci traže da se
sve buduće odluke donose temeljem procjena stručnjaka, a ne na
osnovi političkih procjena koje ne uvažavaju struku i činjenice i
zbog kojih smo tu gdje jesmo. Ljudski životi se neće vratiti niti
brojke smanjiti ako i promijenimo kriterije umiranja od COVID-a.