- Kako će država, čije su inspekcije redovito kontrolirale provođenje mjera u njihovim lokalima, nadzirati moguće širenje epidemije na privatnim okupljanjima - pitaju se. Jeste li popili zadnju kavu prije zatvaranja?
Kao što je jučer najavio premijer Plenković u ponoć bi trebala stupiti na snagu odluka o zatvaranju ugostiteljskih objekata do 21. prosinca. Već tijekom današnjeg prijepodneva mnogi su naši sugrađani ugrabili priliku otići na posljednju kavicu u omiljenom kafiću za neko vrijeme, dok istovremeno čakovečki ugostitelji, kao ni njihovi mnogobrojne kolege širom Hrvatske, ne skrivaju ogorčenje ovakvom odlukom.
Njihovo mišljenje dijeli i predsjednik županijske Udruge za ugostiteljstvo i turizam te vlasnik restorana Kristal Branko Blešč.
– Razočarani smo ovakvom odlukom koja nas, de facto, označava dežurnim krivcima za sve što se dešava. Istina je potpuno drugačija, jer provedena istraživanja pokazuju da se svega 3 posto oboljelih zarazilo u ugostiteljskim objektima, dok su, istovremeno, istinska žarišta velike tvornice i gospodarski sustavi. Svi znamo da se njih neće dirati, pa na ovo gledam isključivo političku odluku. S druge strane zasada još ne znamo kakve kompenzacijske mjere država planira za našu djelatnost i tek se danas vode razgovori o tome što je još jedna pokazatelj da je ovakva odluka donesena naprečac. I ranijim su mjerama bile predviđene naknade plaća za radnike u iznosu od 4 tisuće kuna, čime nisu bili obuhvaćeni i poslodavci, a mi smo sami, iz vlastitih sredstava, nadoknađivali razliku zaposlenicima do njihove pune plaće, iako nismo radili, ističe naš sugovornik.
Blešč smatra da država mora pronaći način kako će obešteti ugostitelje.
– Svjesni smo da mi ovdje ne možemo imati pravo na naknade kakve
dobivaju naši kolege u Austriji ili Njemačkoj. Jasno nam je da,
poput njih, ne možemo dobiti obeštećenje u iznosu od 70 posto
prošlogodišnjeg prometa. Smatram, međutim, da država može
promptno ukinuti ili smanjiti davanja na plaću, posebno na
razliku koju mi isplaćujemo radnicima do njihove pune plaće i u
vrijeme kada smo zatvoreni. Trebalo bi ukinuti i porez na
potrošnju pića, kao i različite parafiskalne namete te napraviti
određenu korekciju stope PDV-a u ovoj kriznoj situaciji i
dugoročno je smanjiti na 13 posto, predlaže Blešč.
Kristal je česti domaćin svadbenih svečanosti, pa nas je zanimalo kako se njihovo ukidanje odrazilo na poslovanje ovog lokala.
– Ako vam kažem da smo ove godine otkazali ili odgodili čak 33 svadbene svečanosti, to, vjerujem, dovoljno govori koliko je situacija za nas katastrofalna. Nama taj prihod čini četiri petine prometa i mi smo bez toga praktički na koljenima. Unatoč toga zadržali smo sve zaposlenike, ali uz dnevni promet od stotinjak kuna ne znamo kako ćemo dalje bez konkretne pomoći države, kaže Blešč.
S njim se slaže i Boris Bistrović, vlasnik Casa Latine i Zrina, dvaju lokala u centru grada.
– Iz svega što sam dosad čuo i vidio teško mogu razumjeti na čemu je utemeljena ova odluka. Osim ako je donesena radi toga da se nešto napravi tek toliko da narod vidi da se nešto radi. Slušao sam naše brojne znanstvene rasprave u kojima su sudjelovali uvaženi znanstvenici poput Đikića i Lauca, ali nigdje nisam čuo nijedan argument ili nekakvu statistiku koja bi potvrdila da se zaraza širi u kafićima i restoranima, rekao je Bistrović.
Smatra da mjere za pomoć ugostiteljima o kojima se tek raspravlja
neće biti od velike koristi, jer ako država i osigura 4 tisuće
kuna naknade plaće po zaposleniku to pokriva tek 30 do 40 posto
ukupnih troškova.
– Za nas je ova godina katastrofalna. Mislim da će nam trebati barem tri dobre godine da pokrijemo minuse koji su kumulirani u ovoj. Uz to, ova će odluka značajno otežati i naše poslovanje slijedeće godine. Poznato je, naime, da ugostiteljima u kontinentalnom dijelu zemlje prosinac donosi najviše prihoda, čime, nakon toga, pokrivamo siječanj i veljaču koji su, tradicionalno, izuzetno loši. Kako ćemo to učiniti dogodine kada nam se sada zabranjuje rad u vrijeme koje nam je špica sezone, pita se Bistrović.
Prema njegovom mišljenju zatvaranje ugostiteljskih objekata neće pridonijeti poboljšanju zdravstvene situacije u zemlji.
– Potvrđuje to i primjer susjedne Slovenije gdje su, već mjesec dana, na snazi još strože mjere, a broj oboljelih i umrlih nije počeo padati. Smatram da bi se mjere trebale usmjeriti na snažniju zaštitu građana treće životne dobi, odnosno vidjeti koje su dobne strukture najugroženije i pojačati njihovu zaštitu. U krivu su oni koji misle da se mlađe ekipe neće nalaziti u vrijeme kada su lokali zatvoreni. Biti će to privatna druženja i partiji na kojima se sigurno neće provoditi epidemiološke mjere kojih se mi u našim objektima striktno pridržavamo, upozorava Bistrović.
Slično razmišljaju i Ivan Štefičar iz Arcusa, Saša Šestan iz Paladina i Parks’a te obitelj Hasani iz Big Bena čije smo lokale također posjetili. Ukazuju na to kako ni u jednoj djelatnosti nije moguće poslovati na način da se posao prekine praktički preko noći, ponovno pokrene i opet zatvori, a sve bez jasnog razloga zašto se to čini. Upozoravaju da bi dodatni problemi u njihovom poslovanju mogli nastati početkom prosinca zbog odljeva radne snage, s obzirom na najave da će tada biti otvorena skijališta u Austriji što će rezultirati potražnjom za velikim brojem radnika u tamošnjim ugostiteljskim objektima.
Zabrinuti su zbog realne mogućnosti da ovaj privremeni lockdown potraje i duže od 21.prosinca te se opravdano pitaju kako će država, čije su inspekcije redovito kontrolirale provođenje mjera u njihovim lokalima, nadzirati moguće širenje epidemije na različitim privatnim okupljanjima.