Najmanje 55 posto mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu do 2025.
U Hrvatskoj će od 1. srpnja sljedeće godine biti zabranjena
prodaja jednokratnih plastičnih proizvoda poput laganih
plastičnih vrećica, štapića za uši, pribora za jelo, tanjura,
slamki, štapića za miješanje napitaka… Tako je određeno novim
Zakonom o gospodarenju otpadom čiji je prijedlog sukladno
direktivama EU izradilo Ministarstvo gospodarstva i održivog
razvoja.
Sve što će biti zabranjeno
Sukladno EU direktivama države članice do 3. srpnja 2021. imaju
obvezu zabrane stavljanja na tržište plastičnih proizvoda za
jednokratnu uporabu, a Hrvatska se odlučila da to bude prvog dana
srpnja sljedeće godine. Tako će biti zabranjena prodaja proizvoda
od oksorazgradive plastike, štapića koji se pričvršćuju na balone
te plastičnih posuda za hranu od ekspandiranog polistirena kao
što su kutije s ili bez poklopca, a koje se upotrebljavaju za
držanje hrane koja je namijenjena neposrednoj konzumaciji na licu
mjesta ili kasnije i obično se konzumira iz takve posude ili je
spremna za konzumaciju bez ikakve daljnje pripreme kao što je
pečenje, kuhanje ili zagrijavanje.
Od srpnja sljedeće godine zabranjuju se i spremnici te čaše za
napitke izrađeni od ekspandiranog polistirena, uključujući čepove
i poklopce. Jedna od bitnijih novina, koju će mnogi osjetiti pri
kupovini, jest zabrana stavljanja na tržište laganih plastičnih
vrećica. Riječ je o vrećicama za nošenje debljine veće od 15 i
manje od 50 mikrometara. Direktiva (EU) 2019/904 Europskog
parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih
proizvoda na okoliš s mjerama za jednokratne plastične proizvode
koje uključuju zabranu stavljanja na tržište, označavanje
proizvoda, proširenu odgovornost proizvođača, informiranje
javnosti… donesena je lani.
Direktivama EU određeni su pak novi, viši ciljevi odvajanja i
recikliranja otpada do 2035. godine koji su također
implementirani u novi hrvatski Zakon o gospodarenju otpadom koji
je sad u proceduri donošenja. Tako se najmanje 55 posto mase
komunalnog otpada mora oporabiti recikliranjem i pripremom za
ponovnu uporabu do 2025., dok taj postotak do 2030. iznosi 60
posto, a do 2035. 65 posto. Usto, količina komunalnog otpada
odloženog na odlagališta otpada mora biti najviše 10 posto mase
ukupnog proizvedenoga komunalnoga otpada do 2035. A prema zadnjem
preliminarnom izračunu stope odvojenog sakupljanja komunalnog
otpada Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, stopa
odvojenog sakupljanja komunalnog otpada u Hrvatskoj u 2019.
iznosila je oko 37 posto što je povećanje za šest posto u odnosu
na 2018.
Bez povjerenika
Što se tiče pak odlaganja komunalnog otpada, trenutačno se kod
nas više od 60 posto tog otpada i dalje odlaže na deponije. U
prijedlogu zakona se, među ostalim, propisuje da se radi
recikliranja otpadnih plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu
odvojeno do 2025. mora sakupiti 77 posto mase boca za napitke,
uključujući njihove čepove i poklopce, stavljene na tržište u
godini, a taj postotak do 2029. mora iznositi 90 posto.
Tvrtke i poduzetnici pak mogu biti zadovoljni novinom zakona
kojom se ukida obveza imenovanja povjerenika za gospodarenje
otpadom i zamjenika povjerenika za pravne osobe koje zapošljavaju
50 i više osoba. Usto, za te osobe se ukida i obveza ishođenja
potvrde o izobrazbi o gospodarenju otpadom, a te potvrde neće
više biti potrebne ni za direktore, odnosno fizičke osobe koja
upravljaju davateljem javne usluge prikupljanja miješanog
komunalnog otpada.