Za namjerno širenje zarazne bolesti kazna je do 3 godine zatvora, a gotovo pola sudionika ankete smatra da bi kaznu trebalo postrožiti
Od početka godine do 4. studenoga hrvatska policija je zbog kaznenog djela širenja i prenošenja zarazne bolesti prijavila ukupno 12 osoba, sedam na zagrebačkom području, a ostatak u drugim dijelovima Hrvatske. Nakon zagrebačke policije, prema podacima MUP-a, najviše takvih prijava podnijela je virovitičko-podravska policija (tri), a po jednu dubrovačko-neretvanska i istarska.
U jednom od evidentiranih slučajeva podnesena je kaznena prijava zbog poticanja na počinjenje teškog kaznenog djela protiv zdravlja ljudi, odnosno širenja i prenošenja zarazne bolesti.
Za namjerno širenje zarazne bolesti kazna do 3 godine zatvora, smatrate li to primjerenim?
- Trebala bi biti još stroža (59%, 464 Odgovora)
- Kazna je prestroga! (38%, 297 Odgovora)
- To je primjerena kazna (29%, 226 Odgovora)
Ukupno: 786
U MUP-u kažu da u vezi tih kaznenih djela građani surađuju s policijom, kao i da su od do sada prijavljenih građana sedam muškaraca i pet žena uglavnom starosne dobi iznad 50 godina. Zagrebačka je policija tako u travnju kazneno prijavila 33-godišnju Zagrepčanku koja je unatoč tome što je bila covid pozitivna otišla u posjet kod svojih roditelja u udaljeniji kvart. Kada ju je policija otkrila lagala im je da je za to dobila dopuštenje epidemiologa.
U rujnu je virovitička policija u kršenju samoizolacije zatekla 62-godišnjaka koji je sjedio na terasi jednog ugostiteljskog objekta, dok je jedan 35-godišnjak na đurđevačkom području unatoč detektiranom covidu išao u trgovinu. U Zagrebu je zabilježeno i par slučajeva u kojima su osobe pozitivne na covid izvodile svoje ljubimce u šetnju, a među njima je bilo i maloljetnika.
Pogubno ignoriranje virusa
Da je ignoriranje koronavirusa u najmanju ruku pogubno već mjesecima svakodnevno upozoravaju svi hrvatski epidemiolozi, infektolozi i znanstvenici.
Jedan od njih je i predstojnik Klinike za infektologiju KBC-a Split Ivo Ivić koji kaže da su još u kolovozu znali da će se brojke povećati ako se ljudi ne budu pridržavali epidemioloških mjera. Tvrdi da je do povećanog broja oboljelih isključivo došlo radi toga što se građani ne pridržavaju epidemioloških preporuka.
“Nedvojbeno o tome govori primjer iz Istre u kojoj se građani pridržavaju mjera, a da vam ne govorim o Australiji i Novom Zelandu. U jednoj od australskih država, Victoriji, su jednom imali oko 700 novootkrivenih dnevno. Odmah su izračunali da ako se to tako nastavi da će im se slomiti zdravstveni sustav i da to sebi ne žele dopustiti.
Uveli su zatvaranje dok se to ne smiri te su prije nekoliko dana došli do situacije da više nemaju niti jednoga novooboljelog. Premijer je svima čestitao uz riječi da su to napravili kako ne bi slomili svoj zdravstveni sustav i da nisu željeli poput Nizozemske i Belgije svoje bolesnike slati u druge zemlje”, kaže Ivić.
Pridržavanje mjera naporno, ali jedino daje rezultate
Smatra da je strogo pridržavanje mjera naporno, no jedino koje omogućava da ne dođe do eksplozije novooboljelih i pucanja zdravstvenog sustava.
Upitan što je gore da pukne zdravstveni sustav ili da zbog zatvaranja država ima gospodarske posljedice odgovara kako je bijesan, ljut i tužan da sebi dopuštamo da se njišemo između te dvije sulude krajnosti. S jedne da se razulareno ponašamo i da se nitko ne pridržava mjera i s druge da se dovedemo do situacije da se mora provoditi zatvaranje, piše RTL.
“U Istri nema zatvaranja, tamo se radi, ali se građani strogo pridržavaju mjera. To razumni ljudi rade. Naravno da sam protiv zatvaranja jer držim da će nas uništiti, no na kraju ćemo morati reći – dragi naši stariji sugrađani morate se pomiriti s tim da ćete biti žrtve ovoga našeg nereda. To jedno civilizirano društvo sebi ne može dopustiti. Moramo usporiti epidemiju, a broj bolesnih treba biti mali da se možemo o njima kvalitetno brinuti”, rekao je Ivić.
I zato, masku na lice, dezinficijens u ruke i držite se razmaka, a ako ste zaraženi budite u izolaciji jer za kazneno djelo širenja i prenošenja zarazne bolesti prijeti od jedne do tri godine zatvora.
Odlučili smo provjeriti što Međimurci misle o predviđenim kaznama za ovo kazneno djelo. U našoj anketi sudjelovalo je gotovo tisuću ljudi, točnije njih 987.
Da je to primjerena kazna smatra 226 ljudi (23%), da je kazna prestroga smatra 297 ljudi, točnije 30% ispitanika, dok je većina, njih 464 (47%) odgovorilo da bi kazna trebala biti još stroža!