Sada je sustav obiteljske mirovine uređen tako da se može naslijediti 70 posto mirovine preminulog člana obitelji, ali se istodobno preživjeli član obitelji mora odreći svoje mirovine
Novi model obiteljske mirovine, koji će se uvesti najranije 2022.
ići će u smjeru da se može naslijediti određeni postotak mirovine
od preminulog člana obitelji, a da istodobno preživjeli član
obitelji zadrži i svoju mirovinu, neslužbeno doznaje Jutarnji
list.
Sada je sustav obiteljske mirovine uređen tako da se može
naslijediti 70 posto mirovine preminulog člana obitelji, ali
istodobno preživjeli član obitelji, a uglavnom je riječ o
udovicama, mora se odreći svoje mirovine, ako je to za nju
povoljnija opcija, navodi dnevnik u broju od ponedjeljka.
Članovi obitelji umrlog osiguranika, naime, imaju pravo na
obiteljsku mirovinu ako je umrli osiguranik imao pet godina staža
osiguranja ili najmanje 10 godina mirovinskog staža, a pravo na
mirovinu imaju udovci i udovice, izvanbračni drugovi, životni i
neformalni životni partneri ako je zajednica trajala najmanje tri
godine i ako su do smrti partnera navršili 50 godina života, piše
Poslovni dnevnik.
HDZ i Vlada su se u svojim programima obvezali da će u mandatu na
drugačiji, pravedniji način urediti model obiteljske mirovine, a
radna skupina za izradu zakonskog rješenja, kako doznaje dnevnik,
trebala bi se oformiti uskoro i raditi na tome cijelu iduću
godinu, kako bi prijedlog do kraja 2021. bio dovršen.
O kojem će se točno postotku koji će moći naslijediti preživjeli
član obitelji raditi, odredit će radna skupina, ali kako
doznajemo, iznos od maksimalno 50 posto naslijeđene mirovine,
koji traže umirovljeničke udruge nije realan, on će biti sigurno
manji jer bi to bio velik financijski zalogaj za državni
proračun.
Naime, riječ je o sasvim sigurno milijardama kuna, svoti novca
koja nije pokrivena mirovinskim doprinosima i morat će se
osigurati u proračunu, a u najjeftinijoj varijanti porezne će
obveznike koštati više od milijarde kuna godišnje. Tako da Vlada
računa da će u to moći ići tek kad izađemo iz krize uzrokovane
pandemijom koronavirusa.
Uz ovaj model trebao bi se vezati i imovinski cenzus, kao što to
ima većina drugih država Europske unije, donosi Jutarnji list.