Ministar zatražio da se razmotri mogućnost da učenici završnih godina medicinskih škola i studenti završnih godina sestrinstva pomognu zdravstvenom sustavu
Nakon što su u pomoć zdravstvenim djelatnicima u borbi protiv
koronavirusa samoinicijativno priskočili studenti medicine i
mobilizirani umirovljeni liječnici, ministar zdravstva
Vili Beroš sada je zatražio i pomoć
srednjoškolaca.
Naime, pisao je ministru obrazovanja Radovanu
Fuchsu i zamolio da se razmotri mogućnost da učenici
završnih godina strukovnih medicinskih škola i studenti završnih
godina preddiplomskih studija sestrinstva pomognu zdravstvenom
sustavu. Ti učenici, naime, u završnim godinama školovanja
provode praksu u zdravstvenim ustanovama pa njihov angažman, koji
prije svega obuhvaća ispomoć liječnicima i medicinskim sestrama,
a ne liječenje bolesnika, ne bi ni po čemu bio sporan da je nakon
slanja dopisa imalo jasnije tko bi takvu potencijalnu ispomoć
srednjoškolaca trebao i mogao organizirati i što time
srednjoškolci dobivaju – potvrdu prakse, novčanu naknadu?
Škole obaviještene
– Tijekom proteklih desetak dana znatno se povećao broj bolesnika
u zdravstvenim ustanovama. Kako bismo pravovremeno pripremili
eventualne dodatne potrebe medicinskih sestara, molimo vas da
razmotrite mogućnost uključivanja učenica/ učenika završne
školske godine srednje strukovne škole za stjecanje kvalifikacije
medicinske sestre opće njege te završne godine
sveučilišnog/stručnog preddiplomskog studija sestrinstva za pomoć
u sustavu zdravstvene zaštite ako dođe do pogoršanja
epidemiološke situacije tijekom pandemije COVID-19. Rad tijekom
epidemije COVID-19 omogućio bi učenicima i studentima stjecanje
kliničkih vještina – napisao je u svom dopisu Beroš.
U Ministarstvu obrazovanja potvrđuju da su o Beroševoj
inicijativi obavijestili sve medicinske srednje škole i povratno
to javili Beroševu ministarstvu. Dakle, sada je na Berošu da
kontaktira škole i iskoordinira ispomoć kako sve ne bi ostalo na
promociji i ideji koja više dobro zvuči nego što je u praksi
provediva jer bolnice su nepovjerljive i prema studentima, a
kamoli učenicima. Ni angažman studenata nije masovan jer
zdravstvene ustanove strahuju od proboja virusa u svoje redove pa
i studente koriste manje negoli im je to potrebno.
Početi od temelja, ne krova
Uostalom, ovakav poziv srednjoškolcima bio bi hvalevrijedan da se
prije toga između ostalog mobiliziralo baš sve studente medicine
čije bi se učenje, bez obzira na granu medicine kojom se bave,
preselilo u ordinacije. Tako bi se udarilo na dvije strane –
pomoglo bi se zdravstvenim radnicima u borbi s COVID-19, ali bi i
mobilizirani studenti pomogli drugim bolnicama i ustanovama u
osiguranju što bolje protočnosti kad je riječ o ostalim
zdravstvenim potrebama ili barem u administraciji. Poziv
srednjoškolcima bio bi razumljiviji da se prije svega riješio
problem onih koji su završili medicinske škole i fakultete, ali
nisu uspjeli dobiti staž što je uvjet da se mogu zaposliti. Oni u
sustavu doslovce stoje – i dalje su na čekanju i njihov se status
ne rješava. Apsurd Beroševe ideje tim je veći kada je poznato da
je upravo Medicinski fakultet u Zagrebu od 27. listopada
obavijestio sve svoje studente da se predavanja i seminari iz
svih predmeta, kao i vježbe na pretkliničkim predmetima,
održavaju online umjesto u ordinacijama, dok se srednjoškolce
poziva na angažman.
Osim toga, Beroševa ideja da se u zdravstveni sustav uključe
srednjoškolci temelji se na dualnom obrazovanju koje u našim
srednjim školama još nije zaživjelo u pravom obliku niti je
definirano koja su prava i obveze učenika i poslodavaca kod kojih
učenici dolaze na praksu. S druge strane, svaka je pomoć
dobrodošla, no baš kao i u reformi obrazovnog sustava koja je
godinama na čekanju, tako se i u ovom slučaju mora početi od
temelja, a ne od krova. Ministar bi prije svega trebao riješiti
problem mladih stručnjaka koji su završili školovanje, ali staž i
zaposlenje još nisu dočekali jer je mjesta za stažiranje znatno
manje nego što se upisuje studenata.