- Tražit ćemo vraćanje radnog vremena u okvir gdje radnik zna kada i koliko radi te koliko će za to biti plaćen, gdje se poštuje ugovoreno radno vrijeme, ali i ono privatno - kažu iz Saveza
Svjetski dan dostojanstvenog rada, što ga sindikati diljem
svijeta obilježavaju 7. listopada, Hrvatsku zatiče na početku još
jedne izmjene Zakona o radu kojom bi se, prema najavama, hrvatsko
gospodarstvo napokon trebalo učiniti konkurentnim, a poslodavcima
napokon omogućiti da normalno posluju. No iako predstavnici Vlade
rijetko spominju radnike kad govore o Zakonu o radu, istina je da
su hrvatski radnici najveće žrtve lošeg radnog zakonodavstva i
njegove još lošije primjene u praksi, navode iz Saveza
samostalnih sindikata Hrvatske.
– Jedan od najvećih problema hrvatskog radnog zakonodavstva je
organizacija radnog vremena, koja omogućuje da čak dva od pet
hrvatskih radnika rade prekovremeno jednom ili više puta svakog
tjedna. Među njima, 60 posto to čini bez potrebnog pisanog naloga
poslodavca, a za čak 40 posto onih koji rade prekovremeno takav
rad nije ni evidentiran ni plaćen. Pokazali su to podaci
istraživanja o radnom vremenu što ga je za SSSH, na nacionalno
reprezentativnom uzorku, provela agencija Hendal u drugoj
polovici prošle godine.
Ovakvu zlouporabu rada i radnika omogućuju zakonske odredbe
organizacije radnog vremena, znatno pogoršane promjenama Zakona o
radu 2014., kada je između ostalog uvedena mogućnost organizacije
radnog vremena u nejednakom trajanju. Ona daje poslodavcima
široke mogućnosti prekrajanja i manipuliranja radnim vremenom
radnika, dok su istovremeno olabavljeni postupci kojima se
evidentira i, u slučaju spora, dokazuje stvarno odrađeno radno
vrijeme.
Nažalost, hrvatska Vlada sama priznaje da “ne prati primjenu
Zakona o radu” (vidi pisani odgovor ministra rada SSSH-u početkom
2018., dostupan na zahtjev). To ju, međutim, ne sprečava da
smišlja i najavljuje uvijek nove promjene Zakona o radu, uvijek u
cilju daljnje fleksibilizacije, iako je već i sam OECD odavno
izjavio da njihov vlastiti indeks zakonske zaštite zaposlenja
(EPL) nema nikakve veze s poticanjem novog zapošljavanja. Usput,
EPL za Hrvatsku od 2014. iznosi 2.23 i od usporedivih zemalja
samo Mađarska ima niži.
Za razliku od Vlade RH, SSSH već godinama prati primjenu Zakona o
radu na terenu i na temelju informacija koje dobiva od svojih
članova vodi evidenciju pravih problema. Zato znamo da je
organizacija radnog vremena u Hrvatskoj problem, i u predstojećim
izmjenama Zakona o radu tražit ćemo da se on riješi primjenjujući
opće načelo EU direktive koje kaže kako rad treba
prilagoditi radniku.
Tražit ćemo vraćanje radnog vremena u okvir gdje radnik zna kada
i koliko radi te koliko će za to biti plaćen, gdje se
poštuje ugovoreno radno vrijeme, ali i ono privatno. Tražit ćemo
radno vrijeme po mjeri čovjeka, a ne poslodavca – kažu iz Saveza.