U manje od mjesec dana 2000 nositelja hrvatskih putovnica zatražilo je i dobilo vizu, čime je broj odbijenih zahtjeva pao ispod tri posto
Hrvatska je uspjela i ostvarila svoj cilj da u manje od mjesec
dana 2000 nositelja hrvatskih putovnica zatraži i dobije vizu za
Sjedinjene Američke Države, doznajemo od izvora u MVEP-u. Ta
brojka od 2000 ljudi gotovo sa sigurnošću jamči da će stopa
odbijenica ove godine biti manja od tri posto, što opet dovodi do
toga da se može zaključiti da je tako zadovoljen i posljednji u
nizu zahtjeva koje država mora ispuniti kako bi joj SAD ukinuo
vize.
Time bi se napokon riješilo pitanje na kojem se radilo od kraja
90-ih, ali bez uspjeha, koje je hrvatske državljane stavljalo u
posebnu kategoriju, pogotovo nakon ulaska u EU, kada je Hrvatska
bila jedna od samo nekoliko zemalja EU čiji državljani trebaju
vize za turistička i poslovna putovanja u SAD.
U tijeku ‘fina matematika’
Posljednju riječ, naravno, imaju Amerikanci i na njima je da
objave ulazi li Hrvatska u bezvizni režim, odnosno je li
zadovoljila uvjete, što bi se moglo dogoditi za posjeta američkog
državnog tajnika Mikea Pompea Dubrovniku
sljedećeg petka, da bi se sporazum – ako sve bude u redu –
potpisao u proljeće sljedeće godine.
Trenutačno se u State Departmentu obavlja “fina matematika” kako
bi 30. rujna, kad završava američka fiskalna godina, brojka bila
precizna. Visoki dužnosnik State Departmenta jučer je na brifingu
za američke i strane novinare kazao je da Hrvatska u posljednjoj
godini napravila izniman napredak u zadovoljavanju kriterija,
kako statističkih, tako tehničkih i sigurnosnih te istaknuo je da
treba još malo vremena da se pogledaju statistike i tehničke
stvari te da još ne može prejudicirati rezultat, no da timovi u
veleposlanstvima u Zagrebu i Washingtonu intenzivno rade na tom
poslu.
Kad je postalo jasno da je pandemija koronavirusa prekinula
putovanja, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uputilo je
molbu državnim službenicima te kolegama iz bankarskog i poslovnog
sektora da podnesu zahtjev za vizu za putovanje u SAD. Plan, koji
nije ni u kojem slučaju mogao biti proveden bez ohrabrenja i
poticaja s američke strane, koja je to i javno rekla, uzeo je u
obzir da je riječ o podnositeljima za koje je gotovo sigurno da
će tu vizu i dobiti. Trošak podnošenja zahtjeva – 160 dolara –
isplaćen je iz viška u proračunu iz stavke za službena putovanja
i iz ušteda za predsjedanje Hrvatske Vijećem EU.
No da bi se ostvario bezvizni režim, nije bilo potrebno samo
zadovoljiti matematičke izračune o stopi odbijenica. Postoji niz
drugih uvjeta, poput sigurnosnih i demokratskih standarda, imati
i voditi dobre baze podataka i surađivati u sklopu policije i
drugih sigurnosnih službi, što uključuje i tehničku opremljenost,
funkcioniranje graničnih službi, obradu i dijeljenje sigurnosnih
podataka i putovnice najvišeg standarda, što je također
obavljeno, ne samo zbog SAD-a, nego i Schengena.
No u široj slici vrlo je važna te često i odlučujuća komponenta
odnos dviju država, kako na bilateralnoj razini, tako i u sklopu
NATO-a. Hrvatska je država koja u ovom dijelu Europe ima težinu,
ali i država koja se nije libila u nekim slučajevima napraviti
otklon od mainstream politike EU, primjerice pri glasanju u UN-u,
kad je to išlo na ruku i bilo u interesu SAD-a.
Visoki dužnosnik State Departmenta jučer je tako, najavljujući
Pompeov posjet Dubrovniku, gdje će ga dočekati premijer
Andrej Plenković, ministar vanjskih poslova
Gordan Grlić Radman i ministar obrane
Mario Banožić, kazao kako je “Hrvatska je
pouzdani saveznik, partner i prijatelj SAD-a te model za
euroatlantske integracije”.
– Svjedočit ćemo iznimnim uspjesima koje je Hrvatska postigla od
proglašenja neovisnosti i tijekom predsjedavanja Vijećem EU te
zaslugama za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i
Albanijom – istaknuo je. Dio razgovora, otkrio je, uz teme o
borbi protiv COVID-19, diverzifikacija energetskih izvora i
suradnje i investicija, ticat će se nabave vojnih zrakoplova.
SAD, uz obveze, želi da NATO saveznice imaju najkvalitetniju
opremu, a to je, smatraju, ona američka pa će susret u Dubrovniku
biti prigoda da se porazgovara o tome što Hrvatska treba i
želi.
Dio šireg paketa
No vize su dio šireg paketa koji bi se trebao zaključiti s
Amerikancima. Hrvatska radi na ukidanju dvostrukog oporezivanja,
a prije mjesec dana je nacrt tog sporazuma stavljen na stol
ministru financija Zdravku Mariću. Oba sporazuma mogla bi, bude
li sve u redu, biti potpisana u proljeće sljedeće godine. O
kontinuitetu i odnosima dviju država možda najbolje govori
podatak da su Sjedinjene Države poslale jasnu poruku Hrvatskoj da
ishod tamošnjih izbora u studenome neće imati utjecaja na te
procese. SAD je uhvatio smjer u odnosu prema Hrvatskoj i neće ga
mijenjati.
Desetljećima se uklanjalo prepreke
Ukidanje viza složeno je pitanje na kojemu Hrvatska radi
desetljećima. Nakon rata, velika prepreka bile su putovnice
izdane u konzulatima u BiH te sigurnosno pitanje koje se s njima
povezivalo, a potom i ekonomski razlozi, kad se sumnjalo da će
tražitelj ostati raditi u SAD-u, posebice oni koji su prijave
predali u Srbiji i BiH. Kad je Hrvatska ušla u EU, postojala je
mogućnost drukčijeg pristupa SAD-u. Europska komisija ima
zakonsku obvezu uvesti mjere reciprociteta kao odgovor na
odbijanje Washingtona da ukine vize svim državljanima EU, no to
je neprestano odbijala učiniti, neuobičajenim tumačenjem
regulative i rupama u zakonima kako ne bi pogoršavala političke,
ali i ekonomske odnose sa SAD-om.
Uz to, nisu ni zemlje čiji su građani trebali vize bile za
protumjere – Poljska, kojoj su lani ukinute vize, protivila se, a
i Hrvatska je bila stava da je bolje probleme rješavati
bilateralno. Jedino su Bugarska i Rumunjska zahtijevale da
Europska komisija poduzme korake i kazni SAD, a te zemlje, kao i
Cipar, i dalje čekaju na njihovo ukidanje.