Jesen utječe na debljanje koje nije povezano s hranom, a i začeto je više nego u bilo koje drugo doba godine
Prvi dan jeseni označava se jesenskim ekvinocijem, koji ove
godine počinje na današnji dan u 14:30 sati te će trajati sve do
21. prosinca u 11:02 sati, kako piše Zvjezdarnica Zagreb.
Jesenski ekvinocij je trenutak kada Sunčeve zrake okomito padaju
na ekvator, a može se dogoditi u bilo koje doba između 22. i 24.
rujna. Tada Sunce izlazi točno na istoku, a zalazi na
zapadu.
Na sjevernoj hemisferi tada počinje kalendarska, odnosno
astronomska jesen, a na južnoj proljeće, dok je klimatološka ili
meteorološka jesen počela još prvoga rujna. Trenutak je to kada i
svijetli i tamni dio dana posvuda, pa tako i kod nas,
traje približno po 12 sati. Nakon toga, na sjevernoj
hemisferi noć će postupno postati duža od dana.
U grčkoj mitologiji jesen je započela kad je Had oteo Perzefonu
da bude kraljica podzemlja.
Stoga je Perzefonina majka Demetra (božica žetve),
prouzročila da svi usjevi na Zemlji umru sve dok se njezina kći
ne vrati te tako obilježila i proljeće. Jedna od
najpoznatijih promjena koja se događa s dolaskom jeseni jest
promjena lišća na drveću. To se događa upravo zato što je dan sve
kraći te lišće dobiva manje sunčanih zraka nego u ostatku
godine. Proizvodi se manje klorofila te se
mijenja boja u crvenu, narančastu i smeđu. Jedna od
zanimljivih činjenica o jeseni jest da ona utječe na debljanje
koje nije povezano s hranom. Istraživači su otkrili da nedostatak
vitamina D smanjuje razgradnju masti i pokreće skladištenje
masti.
Dakle, nedostatak sunčane svjetlosti ima veze s dobivanjem viška
kilograma, kako piše OneCountry. U jesen više ljudi nego u bilo
koje drugo doba započinje vezu te se zaručuju. To je možda
tako zato što i muškarci i žene u hladnijim mjesecima imaju višu
razinu testosterona. Iako ne postoji znanstveno objašnjenje zašto
je to tako, ali u hladnim mjesecima više je djece začeto nego u
bilo koje drugo doba godine.