Međimurski demokratski savez osnovan je prije 15 godina, još u ožujku 2005. godine, i na Osnivačkoj skupštini usvojili su svoj Temeljni program "Međimursko protuletje" kojim su definirali MDS kao regionalnu, regionalističku i socijalno angažiranu stranku
Prvi, još uvijek auktualni predsjednik Željko
Pavlic, kaže kako to znači da u fokus svojih djelovanja
stavljaju prvo, na interese Međimurja, pogotovo zahtjev za
očuvanjem Međimurske regionalne autonomije, sada uobličene u
županiji, drugo, interes Republike Hrvatske, za koju smatramo da
bi se brže i kvalitetnije razvijala kada bi se korjenito
decentralizirala i regionalizirala i treće, interese radništva,
koji u Međimurju čine najveći dio radne populacije, a koji su po
svojim primanjima na samom dnu Republike Hrvatske.
O djelovanju stranke u tih 15 godina Pavlic kaže: – Brojne su
naše aktivnosti kojima smo nastojali konkretizirati naše ciljeve;
npr. od predlaganja Deklaracije o jedinstvenosti Međimurja u
Skupštini Međimurske županije, pa do formiranja Fonda za
stipendiranje međimurskih studenata obitelji koje su imale
teškoće u financiranju.
Mislim da je MDS zauzeo svoje mjesto na političkoj karti Hrvatske
i da je u ovih 15 godina postao prepoznatljiv upravo po svojim
zalaganjima za međimurske interese – kaže i dodaje kako je
ovih 15 godina bilo dosta stranaka koje su zabljesnule na
hrvatskom političkom nebu, ali su se isto tako brzo i ugasile.
MDS djeluje i dalje, ove godine su imali i Izbornu skupštinu na
kojoj su se ekipirali i uhvatili zamah za daljnji rad.
Ističete se po Fondu za stipendiranje međimurskih
studenata?
– Taj Fond osnovali smo odmah po osnutku stranke, sa željom da
stipendijama pomognemo studente slabijeg imovinskog stanja.
Raspisali smo javni natječaj, a izabrana komisija je na temelju
potrebne dokumentacije dodjeljivala stipendije studentima. Prvi
javni natječaj bio je raspisan već 2006. godine, a dodijeljeno je
20 stipendija, za što je izdvojeno 100.000 kuna. Tada sam bio
saborski zastupnik, pa je stranka na ime tog raspolagala sa
300.000 kuna godišnje, koje smo uložili upravo u ovakve projekte.
U to vrijeme je rijetko koja općina ili grad na ovakav način
davala potpore studentima, a kao stranka smo bili jedinstveni u
Hrvatskoj- kaže.
Imate još jedan specifični slučaj?
– Ustrojili smo Plaketu za očuvanje međimurske kulturne baštine,
koju smo oformili također na Osnivačkoj skupštini 2005. godine, a
koje je prva dobitnica, 2006. godine, prije ostalih zasluženih
priznanja, bila Elizabeta Toplek, legendarna
Teta Liza.
Rekao je kako se unatrag nekoliko godina promijenio se format
dodjele potpora međimurskim studentima. S obzirom na to da više
nemaju saborskog zastupnika ograničeno im je financiranje, tako
da do sredstava za potpore studentima dolaze različitim
dobrotvornim akcijama. Promijenili su i koncept dodjele potpora
tako da sada dodjeljuju nagrade najboljim studentima Međimurskog
veleučilišta. Nagrade nisu velike, ali je to prilika da javno
istaknu najbolje studente i izvrsnost i marljivost u radu koje
treba cijeniti.
Primarni zadaci, za što se zalažete?
– Mnogo toga, prvenstveno u Hrvatskoj, jer je Hrvatska
visokocentralizirana država i sve se bitne odluke donose u
centraliziranim centrima moći, pa stoga Hrvatsku treba
decentralizirati i regionalizirati. Zbog te centraliziranosti
Međimurje zaostaje i nikako ne može biti zadovoljno svojim
statusom u Republici Hrvatskoj. Hrvatska je još uvijek
visokocentralizirana država koja upravlja s 90 % proračunskih
prihoda, koji se često raspodjeljuju po netransparentnim
kriterijima, pod utjecajem stranačkih, interesnih ili zavičajnih
lobija.
Međimurska županija, kao najmanja županija, tako ostaje na repu
zbivanja i dobiva najmanje sredstava iz proračuna. MDS se zalaže
za promjenu porezne politike kojom bi što više proračunskih
sredstava koji se ostvaruju na nekom području, na tom području i
ostalo. Tada bi se vidjelo koliko pojedini krajevi privređuju i
koliko su sposobni ostvariti napredak od svojega
rada.
Također, treba se najoštrije postaviti prema korupciji i
nepotizmu, mnogi mladi stručnjaci i kvalitetni radnici odlaze iz
zemlje, ne mogu se zaposliti ili napredovati, jer je neko radno
mjesto rezervirano za nekog sa stranačkom iskaznicom, a koji
često nemaju ni potrebne kvalifikacije.
Tu bih spomenuo pitanje opstanka pruge na području Međimurske
županije, o
čemu sam postavio pitanje na zadnjoj sjednici Skupštine
Međimurske županije,
a i predložit ću da se taj problem raspravi na sljedećoj sjednici
Skupštine Međimurske županije kao posebna točka dnevnog
reda.
Jedinstveni ste po Deklaraciji o jedinstvenosti
Međimurske županije?
– MDS je Deklaraciju o jedinstvenosti Međimurske županije i
regionalnom razvoju pripremio i predložio na usvajanje Skupštini
Međimurske županije 28. 11. 2013. godine, kao reakciju na
predložene promjene Ustava RH kojima bi se Hrvatska podijelila na
pet regija, bez Međimurja, Istre i Dubrovnika kao regija. I
upravo su te tri županije donijele identične Deklaracije koje su
pridonijele tome da Međimurska županija ne izgubi status
regije-županije koje danas ima u Ustavu.
Stav Deklaracije odnosi se i na budućnost jer je u njoj zapisano
da je “Međimurje povijesna regija i kao takva mora ostati u bilo
kakvoj budućoj reorganizaciji regionalne samouprave.” I da
Skupština Međimurske županije ne pristaje ni na kakav status
“Subregije”, odnosno ni na kakav status koji je niži od “državne
razine minus jedan.”
Za MDS je ovo najveći politički doseg, a zadovoljstvo je veće jer
je Deklaracija u Skupštini Međimurske županije usvojena
jednoglasno. Naravno da bismo to voljeli, ali nismo time
opterećeni. IDS je osnovan prije 30 godina, u vrijeme kada su se
formirale prve političke stranke i zauzeo je politički prostor
koji do danas uspješno drži. MDS je osnovan 2005. godine kada je
politički prostor u Međimurju već bio zauzet, a veliki dio birača
već je bio opredjeljen, tako da smo imali i imamo puno teži
zadatak.
Kako još dugo na čelu stranke?
– Ne razmišljam o odlasku ili odlasku na drugu poziciju, a kada i
bi važno bi mi na toj poziciji da se neki dio programa MDS-a
provodi i ostvaruje kroz županijske, gradske ili općinske
programe – kaže iskreno i napominje kako ne može se pobjeći od
politike i dodaje: – Ako se vi ne bavite politikom, politika će
se sigurno baviti vama. Onda je bolje biti u prednosti pred
politikom i baviti se njome, a politiku shvaćam kao svaki posao
koji se može obavljati.