Najviše pozornosti na tu temu je privukao tekst na portalu britanskog BBC-a čiji urednik navodi argumente koji idu u prilog toj tezi. Ali i naši epidemiolozi preopterećeni poslom zavapili su da ovo više nema smisla i da se Stožer mora uozbiljiti.
I dok u Hrvatskoj, ali ne samo u Hrvatskoj, Stožer i dalje
diže tenzije i svakodnevno bombardira i straši javnost brojkama
zaraženih i oboljelih, a kad te brojke padnu onda nam prijete s
još gorim brojkama na jesen, sve više znanstvenika pa i
epidemiologa tvrdi kako takav pristup više nema smisla i da je
vrijeme da se vratimo normalnom životu jer će to Korona ludilo
napraviti veću štetu nego sama korona, piše
RTL.
Novo normalno
Najviše pozornosti na tu temu je privukao tekst na portalu
britanskog BBC-a čiji urednik navodi argumente koji idu u prilog
toj tezi. Ali i naši epidemiolozi preopterećeni poslom zavapili
su da ovo više nema smisla i da se Stožer mora uozbiljiti.
Novo normalno je već više od pola godine nakon prvog korona
slučaja u Hrvatskoj postalo normalno. Slijedi nam neminovno
tmurna korona jesen i korona zima, s dnevnim presicama, porastom
i padom korona brojki i baš zato mnogi se pitaju je li vrijeme da
se smanji doživljaj, odnosno je li vrijeme za staro normalno?
Tako je BBC-ev urednik zdravstvene rubrike prošli vikend objavio
članak s naslovom ‘Je li vrijeme da se vratimo normalnom životu?’
Pita se pretjeruju li mediji i vlade, obzirom da broj pacijenata
u bolnicama pada. Zaraženih je više, ali više je i testiranja,
piše BBC.
BBC navodi niz primjera poput onih da dnevno u Britaniji umre 30
muškaraca zbog raka prostate ili 30 žena od raka dojke, a od
koronom 10 dnevno usprkos još uvijek velikom broju zaraženih.
Tako u Hrvatskoj primjerice svaki dan od infarkta umre 27 ljudi,
a od moždanog 16.
– Brojanje je posao epidemiologa. Na temelju toga mi
procjenjujemo situaciju, na temelju toga mi donosimo mjere, na
temelju toga nas druge zemlje ocjenjuju i brojke su toliko važne
da ih mi moramo producirati dnevno – kazao je ravnatelj
HZJZ-a Krunoslav Capak.
Smanjenje korona panike
Možda su u početku i bile, ali neki misle da je kontraproduktivno
da je i djeci i umirovljenicima glavno pitanje dana: koliko je
danas zaraženih.
– Samo goli brojevi uistinu utječu na pučanstvo na ljude na
njihovu psihu i mislim da se to može promijeniti brzo i mislim da
bi bilo pametnije da imamo određena generalnija obavještavanja
javnosti – izjavio je znanstvenik Ivan
Đikić.
I to na način da se izvještava o tjednim trendovima u određenim
područjima, smatra Đikić. Brojke koje mnogi ističu kao ključne u
smanjenju korona panike su one o smrtnosti. U Hrvatskoj je u prva
tri mjeseca epidemije, od veljače do svibnja otkriveno 2200
zaraženih koronom, u istom razdoblju 100 preminulih. Od kraja
svibnja do danas 8300 novozaraženih i 86 preminulih s koronom.
– Niz je čimbenika za to, među njima i način širenja virusa i
populacija koju virus momentalno zahvaća, ali najvažnije je da
smo mi kao društvo puno pripremljeniji na virus – rekao je Đikić.
Virus ovaj put nije pokosio domove, obolijevaju mlađi, bolest
traje kraće, manje je ljudi u bolnici, i manji je od rizik od
smrti.
– Gotovo je 10 puta manji rizik umiranja u odnosu na ono
proljetno razdoblje. Vjerojatno se virus nije toliko promijenio
nego naše sluznice bolje reagiraju – objasnio
je Ozren Polašek, član znanstvenog savjeta
Vlade.
Ali zato je reakcija epidemiologa na novi korona val, pucamo po
šavovima. Napisali su pismo Viliju Berošu s 10 zahtjeva, među
ostalim i da u samoizolaciju idu samo kontakti iz strateških
djelatnosti poput liječnika, medicinskih sestara i sličnih
službi.
– Kroz desetak dana imat ćemo odgovor i većinu od tih desetak
traženja realiziranih – kazao je ministar
zdravstva Vili Beroš.
Izolacija i distance su, čini se, stvar prošlosti u Wuhanu, gdje
se prije dva tjedna održao veliki party na bazenu. Wuhanski
prizori stižu i iz Šibenika, više od 2000 partijanera uživalo je
u vojarni u petak u ritmovima DJa Borisa Brejše. Županijski
stožer odobrio je događaj, pod uvjetom da su sve mjere
zadovoljene.