Svaki Hrvat u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva godišnje
Cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj su oko dva posto iznad
europskog prosjeka, i po tim smo cijenama rekorderi među
tranzicijskim državama, objavio je Eurostat na temelju kretanja
cijena kruha i žitarica u 2019. godini. Slovenija je odmah do
nas. U Češkoj su kruh i žitarice na 80 posto prosjeka EU, odnosno
za petinu jeftinije nego kod nas, u Mađarskoj su kruh i žitarice
jeftiniji za četvrtinu, u Slovačkoj 10 posto, u Bugarskoj za
trećinu, a u Rumunjskoj za polovinu.
Norveška je najskuplja članica EU, te su njihove cijene – 60
posto iznad prosjeka, no iznad prosjeka su im i zarade dok
Njemačka ima oko jedan posto jeftiniji kruh i žitarice od
Hrvatske.
Smrznuto iz uvoza Pekarska industrija, odnosno djelatnosti
proizvodnje kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i
kolača, godišnje vrti između 4,5 i 5 milijardi kuna prihoda i
zapošljava oko 16 tisuća radnika. No na cijene ne utječu samo
pekari, nego i trgovci, pa tako svaki sedmi kruh ili
pecivo stižu smrznuti iz uvoza, a trgovci ih samo ispeku.
Na pitanje zašto su pekarski proizvodi skupi, i trgovci i pekari
odmah će se pozvati na visoke troškove, skupu državu dok bi
iskreniji odgovor mogao biti – zato što im se može. Hrvati u
prosjeku godišnje pojedu samo 4,5 kilograma ribe, ali zato svaki
član kućanstva u prosjeku pojede 55 kilograma kruha i peciva.
Usporedbe radi, cijena mesa u Hrvatskoj je 17 posto niža od
prosječnih cijena u EU, voća i povrća oko 11 posto, mlijeko, sir
i jaja svega su 5 posto jeftiniji od prosječnih cijena u EU.
Cijene hrane općenito niže su 6,5 posto dok su ulja i masnoće
skuplji oko 7 posto.
Na godišnjoj razini također je zabilježen pad četvrti mjesec
zaredom za 0,3%. U razdoblju od siječnja do srpnja prosječne
potrošačke cijene bile su više 0,4% u odnosu na isto razdoblje
2019. godine. Promatrano prema skupinama i namjeni potrošnje,
najveći generator pada potrošačkih cijena na mjesečnoj razini za
9,5% su sezonska sniženja odjeće i obuće koja u strukturi
potrošačke košarice sudjeluju sa 6,38%. Hrana i bezalkoholna pića
u prosjeku su bili jeftiniji 0,9% dok su cijene opreme za kuću i
redovitog održavanja kućanstva bile niže 0,3%. Osim korone i
smanjenja potrošnje, na pad cijena utječe i sirova nafta, pa su
tako goriva i maziva deset posto jeftinija u odnosu na isto
razdoblje prošle godine.
Alkoholna pića i duhan s udjelom od 5,2% u ukupnoj strukturi
domaće potrošačke košarice porasli su na godišnjoj razini 4,5%,
uglavnom zbog povećanja trošarina. – Do kraja godine trebao bi se
dogoditi daljnji pad prosječnih potrošačkih cijena na godišnjoj
razini pa bi u osnovnom scenariju u odnosu na 2019. u ovoj godini
trebali zabilježiti stagnaciju potrošačkih cijena – navode
analitičari RBA.