Muzej Croata insulanus Grada Preloga nastavlja ciklus predstavljanja preloškog likovnog kruga okupljenog oko Likovne udruge Donjeg Međimurja Prelog putem virtualnih izložbi članova Udruge
Likovna udruga Donjeg Međimurja Prelog, 2019. godine obilježila
je 30 godina rada i djelovanja. Prva kolektivna izložba slika
skupine slikara iz Preloga održala se je u “Kinu Kalnik”,
sadašnjem Domu kulture. Između ostalih izlagali su Ivan
Haramija Hans, Božidar Žegarac, Franjo Ružman i
Dragutin Blažinčić, u suradnji s Vinkom
Mlinarcom koji je tada pomagao skupini tadašnjih
omladinaca.
Franjo Ružman sa svojim kolegama slikarima iz donjeg Međimurja,
prvenstveno Damirom Šalarijem i Franjom
Mustačom, osnovao je udrugu, Likovnu udrugu Donjeg
Međimurja Prelog.
Ovom
izložbom predstavljamo upravo radove utemeljitelja Likovne
udruge, Franje Ružmana koji se slikarstvom bavi već više od 40
godina. Franjo Ružman po zanimanju KV zidar, posvetio se
organizaciji izložbi, likovnih kolonija, radionica, piknika za
likovnjake i mnoge druge manifestacije, a isto tako je sudionik
manifestacija po cijeloj Hrvatskoj i izvan nje. Slike mu se
nalaze razasute po svijetu, u Australiji, Kanadi, Americi,
Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji, a gotovo da kod kuće i nema
svojih slika, osim dvadesetak iz prve faze.
Njegove slike nalaze se kod mnogih obitelji u Prelogu i
Međimurju, te diljem Hrvatske, a nekoliko i u fundusu Muzeja
Croata insulanus Grada Preloga.
Iako
likovnoj sceni poznat po kao “slikar ulja na staklu”, zapravo je
slikarsku karijeru započeo slikajući temperom na platnu, a u
poslije ratnom razdoblju se okušao u tušu i akvarelima. Njegove
slike odišu hlebinskom slikarskom školom, ali nije uz nju strogo
vezan već uvodi sebi svojstvene motive i gradnju slike.
Oko glavnog motiva, što je najčešće figuralni akter ili grupa
ljudi (baka, japa, ribič, golubovi) gradi detalje koje
prepoznajemo kao njegov specifičan rukopis. Figure su
predimenzionirane kako je svojstveno naivnom slikarstvu, a
detalji se mijenjaju s obzirom na godišnje doba (drveće u cvatu,
ogoljeni panjevi, proljetno cvijeće, tikve i sl.).
Do
izražaja dolazi izraziti kolorit za koji uzor možemo pronaći u
slikarstvu Ivana Večenaja, poznatog hlebinskog
slikara prve generacije naivnih umjetnika. No Franjo Ružman za
razliku od Večenaja intenzitet kolorita ne prilagođava temi već
on odiše vedrinom u svakoj svakodnevnoj situaciji.
Ernest Fišer prilikom jedne od izložbi Franje
Ružmana istaknuo je: “U svojim najzrelijim radovima Ružman se
tako danas očituje kao slikar sugestivnih pejzažnih ugođaja i
genre-scena, u kojima njegova slikarska mašta i živi kolorit
nadvladavaju neposredni opis stvarnosti”.
Franjo Ružman u svojoj slikarskoj karijeri ostaje vjeran naivnom
slikarskom izrazu i prema mnogima zaslužuje mjesto “međimurskog
Generalića”. Više radova možete vidjeti
ovdje.