Više ne strahuju od povratka stršljena i njihovih uboda, a gnijezdo je postalo vrijedni eksponat Javne ustanove za zaštitu prirode - 'Međimurska priroda'
– Prije par godina opazili smo oko našeg doma i kuće pomalo nevjerojatnu najezdu stršljena. Ali nismo nikako mogli detektirati i locirati mjesto odakle zapravo lete i dolaze ovi opasni kukci, prisjetila se Blanka Janušić Klaić detalja priče koja u Vučetinec i do nevjerojatno lijepog očuvanog gnijezda stršljena dovela ekipu Međimurske prirode.Blanku kao vrsnu umjetnicu i majstoricu oblikovanja umjetnina, redovitu posjetiteljicu kulturnih zbivanja našeg kraja, a posebice izložbenih programa, put je doveo i do Centra za posjetitelje Med dvemi vodami u Križovcu.
Razgledavajući postav u društvu svojih prijateljica, skrenula je pozornost na nedavno otkriće u tavanskom dijelu stare kućice, “šupe” u blizini obiteljskog doma i kuće u Vučetincu. Nekoliko godina nitko iz obitelji nije zalazio u taj prostor u koji se dolazi, penje jedino uz pomoć ljestava. Odlučili su ga malo počistiti, a kad su otvorili vratašca i ušli u prostor, ugledali su gotovo nestvaran prizor: veliko osinje gnijezdo! Srećom, bilo je neaktivno. Nisu znali što s njime, pa su ga pomislili ponuditi Gradskom muzeju Varaždin za njihovu zbirku prirodoslovne građe.
Gnijezdo ostaje u Međimurju
Gnijezdo je širine gotovo metar, sjajno je očuvano. Vidjeli smo to na fotografiji koju nam je Blanka pokazala ujedno pitajući želi li ga možda Međimurska priroda s namjerom pokazivanja kao eksponata na školskim radionicama i neke druge svrhe. Naravno, “ekipa za očevid” prihvaća prijedlog i dogovara se odlazak na teren.
Scena velikog osinjeg gnijezda na starom tavanu bila je fascinantna. Nikome nije ugodno vidjeti gnijezdo takve veličine znajući da je do nedavno bilo aktivno. Tako ni Sari Janković koja je hrabro uzela alatke i spretno odvojila stršljenovo gnijezdo od tavanske grede za koje je bilo priljubljeno. Gnijezdo iako je obimom veliko lagano je, kao da je izgrađeno od mekanog paperja.
Što učiniti kad naiđemo na takvo gnijezdo?
– Mi možemo ukloniti neaktivna gnijezda, dakle ona gdje nema stršljena. Ako je riječ o gnijezdu koje je aktivno i u kojem još uvijek obitavaju kukci (ose, stršljeni) tada preporučujemo pozvati Bioinstitut Čakovec i njihovu službu za obavljanje poslova dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije. Stršljen je naša najveća osa. Gnijezdo gradi u rupama drveća, na tavanima i zapuštenim krovovima kuća. Stoga je potreban oprez kod njihovih čišćenja i rekonstrukcije jer ubodi stršljena i osa znaju biti vrlo neugodni i bolni. Građanima ne preporučujemo samostalno ih uništavati i skidati, posebice ako su gnijezda aktivna. Stršljeni su inače korisni kukci i ako nema potrebe njihova gnijezda ne treba uništavati, ističu dvije Sare, Janković i Srša, iz Međimurske prirode.
Obitelj umjetnice Blanke zahvalna je što su im pomogli oko
uklanjanja gnijezda. Više ne strahuju od povratka stršljena i
njihovih uboda. A mi s radošću iščekujemo prve radionice na
kojima će se ovo gnijezdo i novi eksponat Međimurske prirode
predstaviti javnosti.
