U središtu mjesta od davnina stoji drevna crkva posvećena sv. Lovri, rimskom đakonu i mučeniku Katoličke Crkve
U središnjem dijelu svakog oltara je oltarna pala koja prikazuje
spomenute sveCirkovljan – mjesto je dobilo ime po crkvi, cirkvi –
Cirkovljan, po vjerskome objektu – crkvi sv. Lovre, koje je
središte mjesta i života. U središtu mjesta od davnina stoji
drevna crkva posvećena sv. Lovri, rimskom đakonu i mučeniku
Katoličke Crkve.
On je zaštitnik mjesta Cirkovljan, a blagdan se slavi 10.
kolovoza. Posebnost Cirkovljana je baš u tome da se svugdje
slavi proščenje na blagdan sveca zaštitnika, a u Cirkovljanu se
slavi Lovreče. Cirkovljan kao mjesto postoji od davnina, a crkva
se u prvim kanonskim spisima spominje već 1334. godine.
Najvjerojatnije je ona kroz nekoliko stoljeća bila i župna crkva;
možda za cijeli ovaj dio Međimurja oko Preloga. Oko crkve, kao i
svugdje ta stara vremena, postojao je i trg koji je najčešće bio
i mjesto trgovanja oko kojega su se onda naselja razvijala i
napredovala.
Crkva je najznačajniji vjerski i kulturni spomenik. Ona je sa
svojim tornjem sigurni orijentir i iz bliza i iz daleka. Kada god
bi ljudi se vraćali, bilo iz bliza, a pogotovo iz daleka, umorni
ili opterećeni svakidašnjicom, taj simbol ih je uvijek dočekivao
i budio u njima radost i veselje.
Prvi spomen cirkve (crkve) u Cirkovljanu je vizitacija arhiđakona
Ivana iz 1334. godine. Crkva je, sigurno već i prije sagrađena i
otuda predpostavka da je vjerojatno bila Župna crkva Preloga.
Npoznato nam je kako je ta crkva izgledala.
Poslije te, sagrađena je crkva u gotičkom stilu sa nadsvođenim
svetištem i visokim i uskim prozorima. Nedavno su u temeljima
otkriveni ostaci rustičnih kontrafora, a izvana je i sada
vidljivo djelomično sačuvano gotičko svetište na kojem se izvana
jasno vide zazidani gotički prozori i četiri gotičke
glave. Ta je crkva karajem 18. stoljeća barokanizirana, a
lađa crkve je izmjenjena. Današnja crkva je jednobrana: duga
je 17,5 a široka 6 metara. Ima polukružno svetište, a izvana
poligonalno, što nam govori o njezinoj gotičkoj prošlosti s
ostacima gotičkih prozora i kontrafora uz zidove.
Na njezinom se zapadnom pročelju, kao što je bilo u starini
uobičajeno, nalazi zvonik visok trideset i četiri metra kroz koji
se na dvoja vrata ulazi u crkvu. Zvonik ima kasno
barokno-klasicističke oznake, a građen je između 1813. i 1825.
godine. Na sjevernoj strani crkve nadograđena je sakristija na
čijem ulaznom portalu je uklesana godina 1784., što upućuje na
vrijeme njezine gradnje. Na južnoj fasadi crkve naslikan je
sunčani sat s prikazom krajolika. Vjerojatno je prikazana
crkva sv. Lovre i rijeka Drava koja teče pokraj Cirkovljana, a
potpisana je: R. Balaš iz Preloga, 1915.godine.
U crkvi sv. Lovre u Cirkovljanu na glavnom oltaru u sredini
nalazi se velika slika sv. Lovre (ulje na platnu), a uz nju
su smješteni kipovi sv. Petra i Pavla, izrađeni u drvu. Ta se tri
sveca u starim crkvama često nalaze zajedno – zajedno su i
zaštitnici Rima. Drveni kipovi spomenutih svetaca potječu iz
ranijih vremena, možda iz priješnje cirkovljanske, preloške ili
koje druge crkve.
Oltar je iz orahova drva izradio varaždinski stolar Antun Pitsch.
U središnjem dijelu olatra je oltarna pala koja prikazuje
spomenutog sveca. Sliku sveca naslikao je poznati talijanski
slikar Jakob Brollo iz Gemone del Friulli.
U cirkovljanskoj crkvi se uz glavni oltar sv. Lovre nalaze i dva
bočna (pokrajnja) oltara: sv. BARBARA te sv. FABIJAN I
SEBASTIJAN. Njih je iz orahova drva izradio, kao i glavni
oltar, varaždinski stolar Antun Pitschce. Slike svetaca naslikao
je već spomenuti talijanski slikar Jakob Brollo. Oltari su
spomenuti već u kanonskoj vizitaciji 1841. Godine.
U crkvi se nalazi, lijepa sačuvana propovjedaonica koja je
starija i od spomenutih oltara te stare, veoma vrijedne orgulje.
Uz to nabavilo se i veliko brončano raspelo koje je izradio Juraj
Škarpa te Križni put ak. kipara i prof. Krune Bošnjaka kao i
reljef Djeca pred sv. Papom Ivanom Pavlom II.; ak. kipar Anđelko
Odak izradio je u bronci kip Svete obitelji i kardinala
Alojzija Stepinca.
Unutrašnjost broda i svetište crkve oslikao je 1844. godine, na
starije zidne oslike, iluzionističkim zidnim oslikom slikar
Klumpar; a isti su sada u tijeku obnove koju prikazuje i ovaj
dokumentarni film Studia “VIPRO”.