Šire se lažne informacije u zdravstvu, među ostalim i o bolesti COVID-19. Ažurne informacije o pandemiji bolesti COVID-19 važno je tražiti samo u vjerodostojnim izvorima.
Predlažemo da slijedite savjete nacionalnih zavoda za javno zdravstvo te internetske stranice mjerodavnih europskih i međunarodnih organizacija: ECDC i WHO. Nemojte dijeliti neprovjerene informacije koje dolaze iz sumnjivih izvora.
Borba protiv dezinformacija zajednički je napor koji uključuje sve europske institucije. Kako bi pomogao u toj borbi, EU blisko surađuje s internetskim platformama. Potičemo ih da promiču vjerodostojne izvore, niže rangiraju sadržaje koji su provjereno netočni ili koji dovode u zabludu te uklone nezakonit sadržaj ili sadržaj koji bi mogao biti štetan za zdravlje.
Rad na suzbijanju dezinformacija, pogrešnih informacija i stranog uplitanja pojačan je i razrađen u Zajedničkoj komunikaciji Komisije i njezina visokog predstavnika.
Borba protiv dezinformacija i pogrešnih informacija o koronavirusu spašava živote. Europska komisija upotrebljava sve alate koji su joj na raspolaganju i financira istraživanja.
Trenutačna kriza postala je pilot-projekt u kojem se pokazuje kako se EU i njegova demokratska društva nose s izazovom dezinformiranja. Nekoliko je aspekata ključno za snažniji i otporniji EU.
Razumijevanje
Lažne ili obmanjujuće informacije o koronavirusu mogu ugroziti društvenu koheziju, ali prije svega predstavljaju prijetnju javnom zdravlju.
Lažni ili obmanjujući diskurs pojavljuje se u različitim oblicima koji zahtijevaju različite odgovore:
- sadržaj možda nije nezakonit, ali je i dalje štetan
- može se kretati od dezinformacija (koje se definiraju kao zlonamjerne) do pogrešnog prenošenja informacija
- može uključivati obmanjujuće zdravstvene informacije, prijevare potrošača, kiberkriminalitet, nezakoniti govor mržnje te ciljani utjecaj stranih aktera
- motivacija na kojoj se temelji može varirati od novčane dobiti (internetske prijevare) na štetu javnosti do političkih ciljeva.
- strani akteri i određene treće zemlje, posebno Rusija i Kina, provode ciljane operacije utjecaja i kampanje dezinformiranja u EU-u, njegovu susjedstvu i svijetu.
Komisija i visoki predstavnik nastavit će pratiti lažni ili obmanjujući diskurs i operacije utjecaja stranih aktera.
Primjeri dezinformacija:
Komunikacija
Europljani moraju imati pristup vjerodostojnim zdravstvenim
informacijama koje se mogu provjeriti.
EU građanima prenosi informacije iz službenih i drugih pouzdanih
izvora te surađuje s međunarodnim partnerima.
Komisija i visoki predstavnik nastavit će razvijati kapacitete za stratešku komunikaciju.
Komisija je pokrenula posebnu internetsku stranicu o odgovoru na pandemiju koronavirusa s informacijama u stvarnom vremenu o situaciji s virusom i odgovoru EU-a. U posebnom odjeljku o dezinformiranju redovito se na svim jezicima EU-a opovrgavaju najčešće dezinformacije o koronavirusu.
Komisija se najviše oslanja na sadržaje koji potječu od Svjetske zdravstvene organizacije, nacionalnih zdravstvenih tijela i Europskog centra za sprečavanje i kontrolu bolesti.
ESVD je zajedno s Komisijom pokrenuo – i dodatno će ojačati – stratešku komunikaciju i javnu diplomaciju u neposrednom susjedstvu EU-a i diljem svijeta.
Predstavništva Komisije u državama članicama nastavit će prenositi informacije utemeljene na činjenicama prilagođene lokalnoj situaciji.
Suradnja
Europska komisija surađuje sa svojim partnerima diljem svijeta i unutar EU-a.
Unutar EU-a suradnja se odvija uobičajenim kanalima kao što je sustav brzog uzbunjivanja. Ondje će se uspostaviti poseban odjeljak kako bi se olakšala razmjena komunikacijskih materijala povezanih s koronavirusom između institucija EU-a i država članica. Komisija će još intenzivnije surađivati s Europskim parlamentom.
Jača se suradnja s međunarodnim partnerima, uključujući WHO, mehanizam za brzi odgovor skupine G7 te NATO.
EU će povećati potporu i pomoć organizacijama civilnog društva i neovisnim medijima u trećim zemljama, među ostalim u susjedstvu.
Suradnja s platformama i mrežom za suradnju u zaštiti potrošača obuhvaća pregledavanje i uklanjanje ponuda za precijenjene, neučinkovite ili potencijalno opasne proizvode.
Transparentnost
Komisija pomno prati aktivnosti internetskih platformi u skladu s Kodeksom dobre prakse u u suzbijanju dezinformacija.
Potrebno je povećati transparentnost i odgovornost.
Potpisnici Kodeksa potiču se da svaki mjesec izvješćuju o svojim mjerama u borbi protiv dezinformacija povezanih s koronavirusom te da promiču vjerodostojne sadržaje.
Relevantne dionike koji još nisu potpisnici Kodeksa snažno se potiče na sudjelovanje.
Oslanjajući se na rad novoosnovanog Europskog opservatorija za digitalne medije, EU će dodatno pojačati svoju potporu organizacijama za provjeru činjenica i istraživačima. Na primjer, stranicu WeVerify.eu često koriste deseci tisuća novinara diljem svijeta.
Rezultati suradnje s platformama
Od izbijanja krize zabilježeno je povećanje od 45 % u uporabi platforme Twitter Moments, koja nudi odabrane sadržaje i na taj način omogućuje globalno praćenje koronavirusa. Twitter je osporio više od 3,4 milijuna sumnjivih korisničkih računa usmjerenih na rasprave o koronavirusu.
Preko Informacijskog centra za COVID-19 centri za informiranje na Facebooku i Instagramu usmjerili su više od 2 milijarde ljudi na resurse zdravstvenih tijela, uključujući Svjetsku zdravstvenu organizaciju.
U Googleovoj aplikaciji YouTube pregledano je više od 100 000 videozapisa povezanih s opasnim ili obmanjujućim informacijama o koronavirusu te ih je uklonjeno više od 15 000.
Microsoft je na LinkedInu uspostavio informativnu ploču i ažuriranu jedinstvenu kontaktnu točku Daily Rundown za vijesti povezane s koronavirusom, koje dnevno čita 96 milijuna ljudi.
Platforme su s interneta uklonile milijune
obmanjujućih oglasa za precijenjene, neučinkovite ili
potencijalno opasne proizvode.
Izvor: Europska komisija
Misija centra je približiti EU građanima, olakšati dostupnost i širenje informacija o EU, olakšati građanima komunikaciju s tijelima i institucijama EU te transparentno prikazati rad i djelovanje EU. Europe Direct informacijski centri kroz svoj rad pružaju europskim donositeljima odluka mogućnost da direktno uvide potrebe i probleme građana u pojedinim državama članicama.
Informirati se možete putem njihove web stranice (www.edic-cakovec.eu), pratiti ih na Facebook-u, Instagramu i Twitteru, te poslati e-mail (info@edic-cakovec.eu) ili nazvati na broj telefona 040/374-016.