FOTO Juraj Kolarić napisao malu enciklopediju Međimurja i Međimuraca u Zagrebu

Na čak 700 stranica monografije "Međimurje u Zagrebu (1936.-2016.)" predstavljeno je sve ono što su Međimurci Zagreba učinili na kulturnom, društvenom, nacionalnom i vjerskom području

Međimurci ne zaboravljaju svoje korijene bilo gdje da se nalaze, a dokaz tome je Hrvatsko društvo Međimuraca u Zagrebu osnovano 1936. godine. Društvo danas djeluje pod nazivom Zavičajno društvo Međimurje, a njegov dugogodišnji član, međimurski teolog, povjesničar i ekumenist, svećenik Zagrebačke nadbiskupije Juraj Kolarić, u povodu 80. obljetnice postojanja napisao je vrijednu monografiju koja je međimurskoj publici predstavljena u srijedu, 1. srpnja 2020. godine u zgradi Scherier.

– Na čak 700 stranica monografije “Međimurje u Zagrebu (1936.-2016.)” predstavljeno je sve ono što su Međimurci Zagreba učinili na kulturnom, društvenom, nacionalnom i vjerskom području tijekom osam desetljeća svoga djelovanja u Zagrebu – rekao je Đuro Bel predstavnik autora monografije Jurja Kolarića koji je zbog bolesti bio spriječen osobno predstaviti svoje djelo, te dodao da je u monografiji prikazana kratka povijest Međimurja, međimurska traganja za zajedništvom u Zagrebu te ostalim dijelovima svijeta, gdje se nalazi međimurska dijaspora.

Na važnost Društva, osvrnuo se Danijel Režek, njegov dugogodišnji predsjednik, koji je u vrlo emotivnom govoru istaknuo kako je monografija doista mala enciklopedija Međimurja i Međimuraca u Zagrebu. Osim povijesnog pregleda, prikazuje osnivanje Hrvatskog društva Međimuraca u Zagrebu, djelovanje “Hrvatskoga društva Međimuraca” u Beogradu, zadrugarske udruge u Međimurju, iseljavanje Međimuraca u Srijem i Slavoniju, osnivanje Zavičajnog kluba studenata, a posljednje poglavlje bavi se sadašnjim Zavičajnim društvom Međimurja.

– Uvijek s ponosom i sjetom pratim aktivnosti Zavičajnog društva koje istinski brine o očuvanju identiteta i kulturne baštine Međimurja pa tako već dugi niz godina okuplja Međimurce i prijatelje međimurskog kraja, mnoge gospodarstvenike, znanstvenike, kulturne djelatnike, političare, akademike koji su na svim poljima aktivni u promociji svog rodnog kraja kao i 40 tisuća Međimuraca iz nekoliko generacija koji žive u glavnom gradu Hrvatske – rekao je Režek.

Župan Međimurske županije Matija Posavec čestitao je na ovom djelu i trudu u koji je ugrađeno mnogo sati prikupljanja materijala za proteklih 80 godina.

– U vrlo turbulentnoj povijesti Međimurja brojni naši sugrađani bili su primorani odlaziti na rad u druge krajeve. Povijesne okolnosti nas nikada nisu mazile, no vrijednosti Međimurja utkane u svakog čovjeka nadaleko su prepoznatljive. Naša Zavičajna društva diljem svijeta čuvaju našu kulturu, identitet i vrijednosti rada zbog čega smo opstali. Zadatak sviju nas je da čuvamo te vrijednosti jer mnogi naši ljudi ne znaju da je u našem Međimurju postojalo prvo nalazište nafte, kako je košara iz Kotoribe ušla u Guinessovu knjigu rekorda, kako je prije 160 godina prva željeznička pruga u Hrvatskoj prolazila kroz Međimurje, a ove godine obilježavamo 1600 godina smrti Svetog Jeronima rođenog u Međimurju, kao i 130 godina rođenja akademika dr. Vinka Žganca i 400 godina od rođenja Nikole VII Zrinskog. Malo tko zna da je prvi osvajač svjetske medalje u samostalnoj Hrvatskoj, Branko Zorko rođen u Hodošanu, kao i niz drugih specifičnosti koje su vezane za naš kraj i naše ljude. Stoga je svaka monografija čuvanje uspomena na naše velikane i naše vrijednosti – istaknuo je župan Posavec.

Predstavljanju knjige nazočili su i načelnici općina Donji Kraljevec, Belica i Selnica, gospodarstvenici te članovi Zavičajnog društva, dok je Mirko Švenda Žiga izvedbom međimurskih popevki upotpunio svečanost.