- HNS-ov Izborni program jedinstven je u politici jer je rađen zajedno s građanima - kažu
U Zagrebu je predstavljen Izborni program Hrvatske narodne
stranke – liberalnih demokrata “Hrvatska se voli radom”, dokument
koji je na inicijativu predsjednika HNS-a Predraga
Štromara dovršen u suradnji s građanima. Priopćenje
prenosimo u cijelosti.
– HNS-ov Izborni program jedinstven je u politici jer je rađen
zajedno s građanima. Do neki dan skupljali smo pitanja, mišljenja
i konstatacije građana te na temelju toga završili program, ali i
dalje ćemo komunicirati, pitati građane što im je potrebno, što
ih tišti te i dalje u Vladi reagirati i predlagati, upravo kako
bismo slušali građane. Politika je često slijepa i gluha prema
građanima, ali mislim da su oni najbitniji i zbog njih politika
postoji – poručio je predsjednik HNS-a Predrag Štromar.
– S današnjim danom prikupljeno je više od 1500 prijedloga
građana i njihovi zahtjevi kreću se od poticaja za poduzetnike do
pitanja predškolskog odgoja. Osobno sam inzistirao da se u
program HNS-a uvrsti nekoliko meni važnih točaka, a to su
rješavanje sigurnog krova nad glavom, besplatni vrtići za sve i
povećanje plaća, posebice na sjeveru Hrvatske, gdje su u prosjeku
one najmanje – rekao je Štromar.
Istaknuo je da je Ministarstvo graditeljstva pripremilo izmjene
Zakona o subvencioniranim kreditima kako bi se program, po
potrebi i sukladno odlukama buduće Vlade, mogao nastaviti. Po
pitanju besplatnih vrtića iznio je prijedlog prema kojem bi
država s 400 ili 500 kuna direktno subvencionirala jedinice
lokalne samouprave za svako dijete.
– Razgovorom s brojnim jedinicama lokalne samouprave utvrdili smo
da je ovaj prijedlog realan i izvediv. Za njegovo ostvarenje na
razini države potrebno je izdvojiti oko 700 milijuna kuna, a
besplatni vrtići osigurali bi se za svu djecu roditelja čiji
imovinski cenzus po članu obitelji ne prelazi 3000 kuna – poručio
je Štromar te naglasio kako bi se sve mjere mogle provesti u
trenutku kada bi država barem dva kvartala imala BDP viši od tri
posto. Govoreći o povećanju plaća, predsjednik HNS-a rekao je da
bi prije svega trebalo ukinuti 100 od 448 nameta, koliko ih
moraju plaćati poduzetnici.
Gospodarski dio programa i HNS-ove antirecesijske mjere
predstavio je nositelj liste HNS-a u IV. izbornoj jedinici
Ivan Vrdoljak. “U vrijeme krize najmanje što
trebamo je da nam zemlju vode oni koji prvenstveno brinu o
ideologijama, činovnici ili nezavisni bez odgovornosti”, poručio
je Vrdoljak.
Iznoseći smjernice ekonomskog programa istaknuo je nužnost
poreznog rasterećenja radnika i ukidanja administrativnih
prepreka u poslovanju.
– Glavni ključ izlaska iz ekonomske krize i pokretač budućeg
gospodarskog razvoja mora biti privatni sektor. U Hrvatskoj
postoji 160 tisuća aktivnih poduzetnika i ja sam jedan od njih i
znam što je potrebno napraviti da bih povećao plaće i zaposlio
nove ljude. Privatnom sektoru moramo pomoći osiguravanjem
jeftinijeg i dostupnijeg novca. To se može kroz HBOR i naš
prijedlog je da se Hrvatska banka za obnovu i razvoj pretvori u
Hrvatski razvojni fond – smatra nositelj liste HNS-a u IV.
izbornoj jedinici.
Govoreći o dijelu programa koji se odnosi na sport Vrdoljak je
ocijenio kako ključ dobre budućnosti svake zemlje, osim u
gospodarskom razvoju i obrazovanju, leži i u poboljšanju statusa
sporta. “Nevjerojatno je velik broj djece koja se zbog socijalnog
statusa svojih roditelja ili zbog mjesta prebivališta ne mogu
baviti sportom. U 2021. godini to više ne smije biti moguće. U
programu se zalažemo da se svakom osnovnoškolcu omoguće mjesečni
vaučeri za sport”, rekao je Ivan Vrdoljak.
Ministrica znanosti i obrazovanja te nezavisna kandidatkinja na
listi HNS-a u III. izbornoj jedinici Blaženka
Divjak podsjetila je na rezultate u području znanosti i
obrazovanja u proteklom mandatu, istaknuvši 20 puta veća ulaganja
u poticanje izvrsnosti te povećanje ulaganja u visoko obrazovanje
od 25 posto. Ispunili smo gotovo sve što smo obećali, istaknula
je Divjak, podsjetivši na ulazak Hrvatske u CERN, povećanje
socioekonomskih i uvođenje STEM stipendija, kao i na, nakon 25
godina uvedenu kurikularnu reformu.
– Preostaje nam drugo poluvrijeme kurikularne reforme, a to je
cjelodnevna nastava, što do sada nije promijenjeno zbog
nedostatka infrastrukture, odnosno propusta u planiranju EU
fondova za škole u mandatu prije našeg – rekla je Divjak. Cilj je
i poboljšati rezultate koje postižu posebno učenici nižeg
socioekonomskog statusa, jer se radi o velikoj nepravdi i
nepružanju jednakih šansi svima, što se, poručila je, namjerava
ispraviti.