U BanciZlata smo u prvih par mjeseci ove godine ostvarili veći promet nego cijele prošle godine. To nam pokazuje da su Hrvati prepoznali zlato kao siguran oblik imovine koji je idealan za čuvanje vrijednosti tijekom gospodarske krize u kojoj alternativni oblici štednje i ulaganja mogu stvarati značajni gubitak za investitore i štediše
Svima je već poznato da 2020. godina nosi početak recesije koja će se osjetiti diljem svijeta uključujući i Hrvatsku. Međunarodni monetarni fond (MMF) iznio je prognoze prema kojima će velika većina zemalja ove godine zabilježiti pad BDP-a. Tako MMF prognozira pad od 5.9% u SAD-u, 7.5% u Eurozoni, a za hrvatski BDP se procjenjuje pad od čak 9%, čime se Hrvatska smjestila na samo dno europske ljestvice uz virusom pogođenu Italiju i izrazito zaduženu Grčku. Iz ovih podataka vidljivo je da bi koronakriza mogla biti veći udarac za svjetsko (ali i hrvatsko) gospodarstvo nego prethodna, a sve je izglednije da će se ekonomske posljedice ove krize osjetiti dugo nakon završetka pandemije koja ju je uzrokovala.
Analitičari iz Marrill Lyncha očekuju da će cijena zlata narasti i do 3000$ do 2022. godine, što predstavlja rast od 75% od trenutne cijene zlata.
Dolazak nove krize utječe negativno na većinu gospodarstva, ali
postoji investicija koja upravo u kriznim vremenima postaje
posebno popularna. Radi se o investicijskom zlatu, plemenitom
metalu koji se smatra sigurnim utočištem u nesigurnim vremenima.
Ulagači u ovaj plemeniti metal su za vrijeme prošle krize
zaradili i do 200% u samo nekoliko godina, a mnogi smatraju da se
takav scenarij može ponoviti.
“U BanciZlata smo u prvih par mjeseci ove godine ostvarili veći promet nego cijele prošle godine. To nam pokazuje da su Hrvati prepoznali zlato kao siguran oblik imovine koji je idealan za čuvanje vrijednosti tijekom gospodarske krize u kojoj alternativni oblici štednje i ulaganja mogu stvarati značajni gubitak za investitore i štediše. Vrijednost zlata, s druge strane, puno je otpornija na gospodarska zbivanja i inflaciju, pa je logično da je ono u ovo vrijeme svima privlačnije nego inače.”
Da se ulaganje u investicijsko zlato mnogima već isplatilo
pokazuje i činjenica da je cijena jedne unce zlata izražena u
eurima u zadnjih godinu dana narasla za više od 50%, a u zadnjih
deset godina više od 100%! Ipak, mnogi očekuju i daljnji rast
cijene ovog plemenitog metala zbog neizvjesne situacije u
gospodarstvima diljem svijeta. Iz BankeZlata.com poručuju kako je
sada odlično vrijeme za osiguranje svoje imovine kupovinom
investicijskog zlata, a s njima se slažu brojni investitori poput
stratega najveće švicarske banke UBS-a, Joni Teves, koji smatra
da će cijena zlata
nastaviti rasti, ili analitičara iz Merrill Lyncha Michaela
Jalonena koji u sljedeće dvije godine očekuje vrtoglavi rast
cijene od čak
75%!
Kokanovićeve riječi potvrđuju gospodarski pokazatelji iz prve polovice ove godine. Tržište dionica osjetno je palo što pokazuje podatak da je cjenovni index CROBEX na Zagrebačkoj burzi u prvom kvartalu pao za više od 30%, a kolaps turističkog sektora i zatvaranje gospodarstva negativno utječu na vlasnike nekretnina kojima su prihodi od najma značajno pali. Oročena štednja u banci ili čuvanje gotovine “u čarapi” također ne predstavljaju isplative oblike štednje jer su kamatne stope na štednju izrazito niske, što znači da štediše efektivno gube novac zbog utjecaja inflacije.
Čeka li Hrvatsku “grčki scenarij”?
Nova kriza je kod mnogih poljuljala povjerenje u stabilnost cjelokupnog gospodarstva te izazvala strah od tzv. “grčkog scenarija”. Naime, Grčku je protekla kriza posebno jako pogodila, a neki predviđaju da bi sličan scenarij mogao zadesiti i Hrvatsku u nadolazećoj krizi. Razlozi za to su relativno visoka zaduženost države, glomazan javni sektor koji onemogućava potrebne reforme i teret je državnom proračunu, kolaps turističkog sektora te veliki broj zatvaranja poduzeća kojeg mnogi predviđaju u narednih godinu dana.
Takav udarac na gospodarstvo u Grčkoj je stvorio strah od propasti banaka koje svoje poslovanje temelje na poduzećima i građanima koji mogu otplaćivati kredite. Taj strah doveo je do tzv. navale na banke (eng. bank run) u kojima su pojedinci u strahu od gubitka svoje ušteđevine navaljivali na bankomate što je dovelo do manjka gotovine u mnogim poslovnicama, zbog čega su vlasti uvele maksimalan iznos dnevnog povlačenja gotovine od svega 60 eura po osobi.
Dodatan strah stvara trenutna situacija na tržištu rada u Americi. Naime, stopa nezaposlenosti u SAD-u je u travnju dosegla gotovo 15%, što predstavlja najvišu stopu još od Velike depresije i višu stopu od one koja je bila za vrijeme recesije 2008. godine. Kao što je posljednja kriza zorno prikazala, europsko gospodarstvo vrlo je povezano s američkim, pa mnogi u Hrvatskoj strahuju da bi nova kriza mogla biti razornija od prošle. Uz to, podbacivanje turističke sezone čiji će se rezultati tek vidjeti u drugoj polovici godine, smanjit će prihode ne samo svima koji rade u turističkom sektoru, već i državi koja će prikupiti znatno manje poreza te će se morati zadužiti više nego inače. Kombinacija svih navedenih faktora doprinosi ekonomskoj neizvjesnosti koja će zasigurno obilježiti 2020. godinu.
Zlato kao sigurno utočište
Kako bi se zaštitili od navedenog grčkog scenarija, ali i kako bi održali vrijednost svoje imovine, sve se veći broj ljudi okreće ulaganju u investicijsko zlato. Zlato u recesijama u pravilu dobiva na vrijednosti, otporno je na visoku inflaciju koja se može pojaviti uslijed masovnih državnih programa poticaja, neoporezivo je za razliku od ulaganja u druge oblike imovine, te je izrazito likvidno što znači da se može zamijeniti za gotovinu u cijelome svijetu bez ikakvih problema.
Kao što Kokanović kaže, ovaj trend već je zahvatio i Hrvatsku, zbog čega BankaZlata.com bilježi povećan broj zahtjeva za kupnjom zlata:
“Budući da nudimo najpovoljnije cijene otkupa i prodaje investicijskog zlata u Hrvatskoj, sve se više ljudi odlučuje za naše usluge. Osim što nudimo zlato najpoznatijih europskih talionica u našem uredu u Zagrebu, postoji i mogućnost slanja osigurane pošiljke poštom bilo gdje u Hrvatskoj, tako da svatko ima pristup našim uslugama.”