- Ja ne želim uporabu kemijskih sredstava i stoga sam se odlučio za biodinamički uzgoj vinograda, a nakon toga i zdrava biodinamička vina - kaže Stanislav Kerman koji je zasadio sorte merlot, sauvignon blanc i sauvignon cabernet
– Biodinamički uzgoj temelji se na učenju dr. Rudolfa Steinera, utemeljitelja biodinamičke poljoprivrede te na zasadima tradicionalnog međimurskog vinogradarstva koje nije poznavala kemijska zaštitna sredstva i mineralna gnojiva, kaže Stanislav Kerman, prvi vinogradar u Hrvata koji se odlučio za biodinamički uzgoj vinograda i vina.
Veterani međimurskog vinogradarstva i vinarstva profesor Franjo Lovrec i Alojz Novak, kažu kako nema ljepšeg i boljeg brijega za uzgoj vinograda od Velikog Kozlovčaka i Stanetinskog brega, kako je to raj stvoren za vrhunska grožđa. I upravo na tom brijegu gdje priroda iscrtava i ispisuje najljepše slike i stihove, početkom svibnja vinograd je na površini od oko dva hektara zasadio mladi vinogradar Stanislav Kerman iz Svetog Urbana, prijestolnice najboljih hrvatskih vina. Pa što, i drugi su zasadili, rekli bi ‘na prvu’ svi oni koji znaju kako se u štrigovskom kraju vinogradi sade po svuda. Međutim, nije Kerman mlađi, mlađi zato jer mu je otac Viktor veteran vinogradarstva koji je na juniora prenio ljubav prema goricama, posadio klasičan vinograd, nego ekološki na zasadima dr. Rudolfa Steinera, oca biodinamičke poljoprivrede.
– Sve po strogim pravilima biodinamičkog uzgoja i na zasadima dugogodišnje tradicije zdravog međimurskog vinogradarstva. Uviđam kako ‘moderni’ uzgoj i proizvodnja vina ide pogrešnim putem, barem tako ja vidim situaciju u kojoj nam zapad šalje sve i svašta, od sadnica, preko tehnologije do kemijskih zaštitnih sredstava i gnojiva. U novije vrijeme šalju i svoje enologe u naše podrume. Ja ne želim uporabu kemijskih sredstava i stoga sam se odlučio za biodinamički uzgoj vinograda, a nakon toga i zdrava biodinamička vina. Obišao sam u europskim državama takva gospodarstva, posavjetovao se sa stručnjacima, osluhnuo glas kupaca i potrošača i smatram kako sam donio pravilnu odluku – kaže.
‘Želim i druge ohrabriti za ovakav uzgoj’
– Zasadio sam sorte merlot, sauvignon blanc i sauvignon cabernet koje će se razvijati i rasti u zdravom prirodnom ekološkom okruženju bez ikakvih ‘modernih’ sustava. Za 3-4 godine ubrati ćemo prve grozdove i stvoriti prvo biodinamičko vino u Hrvata, zdravo i čisto prirodno kao što je raslo u okolici gdje je živio Isus Krist, koji je upravo vino, takvo zdravo-ekološko izabrao za služenje na posljednjoj večeri. Želim i druge ohrabriti da krenu mojim putem, jer blizu je vrijeme kada će i Hrvati htjeti popiti vino kakvo je samo Bog dao, a ponizni Kerman uzgojio, rekao nam je Stanislav Kerman, pokazujući nam trsove-klonove na kojima su počeli izrstati pupovi, temeljci listova i grozdova u skoro vrijeme.
Ima Kerman velike planove, pa tako kani uz svoj vinograd, na starinskom gruntu kojeg je nedavno kupio podignuti kušaonicu i turistički kamp (bungalove) za sve one koji znaju što je zdravlje, biodinamika i raj na zemlji u Svetom Urbanu, međimurskom!
Kaže Stanislav, ipak, prvo kompostara jer želi imati vlastiti
kompost i gnojivo za svoj vinograd koji mu daje ugodu prvog
hrvatskog biodinamičkog vinogradara.