Zaustavljanje vozila 'na sva 4' na mjestu gdje se ne smije zaustaviti, osim ako ste na to prisiljeni, neće to protupropisno zaustavljanje učiniti niti legalnim niti legitimnim
Koliko ste puta samo vidjeli vozilo ‘pauka’ kako smjerno
odvozi vozilo na kojem uredno trepću sva četiri pokazivača smjera
koja od milja zovemo žmigavcima? Koliko ste samo puta obilazili
vozilo ostavljeno na prometnici na kojem su uredno upaljena ‘sva
četiri’? Vozila zaustavljena na ‘sva četiri’ uobičajena
su slika koju je nemoguće ne uočiti u neposrednoj blizini,
odnosno u najneposrednijoj mogućoj blizini bankomata, pekara,
kladionica, gostionica, kioska sa svim i svačim. Uglavnom mjesta
gdje se treba nešto ‘obaviti na brzaka’. To što se to ‘obavljanje
na brzaka’ protegne na desetak ili par desetaka minuta pa
čak i više, ne percipira se kao osobit problem. Bitno je da su
upaljena ‘sva četiri’, akumulator za to snage ima, pa dok izdrži!
Sva četiri uredno žmirkaju i daju svijetu do znanja kako je vozač
svjestan da tu baš nije trebao stati, niti je možda baš po
propisu. Međutim, ‘sva četiri’ ga prema njegovom uvjerenju
ekskulpiraju, oslobađaju svake odgovornosti, krivnje i gnjeva
ostalih. Uostalom svi ionako govore kako bismo trebali biti
tolerantniji.
Nema se gdje stati na propisani način, nema se vremena za
traženje parkinga pa se eto samo stane, upale se ‘sva
četiri’. Zanimljivo je većina ostalih sudionika posve
indiferentna na taj prizor. Otišao čovjek, skočio negdje na
par minuta… Naime, to je tako uobičajen prizor, to je
toliko uobičajena praksa da to više gotovo nitko od ostalih
vozača ‘ne zarezuje’ osobito. Čujte ljudi smo, većina vozača
to i sama čini pa što bi zamjerala drugom. Kad se usred grada
upale ‘sva četiri’ to u pravilu vozač ostalim sudionicima u
prometu daje do znanja kako je svjestan.
Čemu zapravo služi paljenje ‘sva 4’? Što Zakon kaže po tom
pitanju? Ulazi li ostavljanje vozila pred pekarom na ‘sva 4’ kako
bi vozač skočio po neki prehrambeni proizvod iz njinove bogate
ponude u kategoriju zaustavljanja ili parkiranja?
Naš Zakon jasno kaže kako su bitne 3 minute kad je zaustavljanje
u pitanju. Zaustavljanje vozila je svaki prekid kretanja
vozila na cesti u trajanju do tri minute, osim prekida koji se
čini da bi se postupilo po znaku ili pravilu kojim se upravlja
prometom. Samo znate što? Nemojte to protumačiti kako možete do 3
minute zaustaviti se gdje vam srce želi! Ne, to ne znači da
možete upaliti ‘sva 4’i sve do proteka 2 minute i 59 sekundi
ležerno obavljati stvari, dok je vozilo zaustavljeno. Imajte
u vidu kako ista ali posve ista odredba zakona regulira
kažnjavanje i za zaustavljanje i za parkiranje.
Vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem
bi ono ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili
predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje
pješaka. Nemojte samo odmah u svoju obranu navesti kako to što
ste vozilo zaustavili na prometnici ili nogostupu na par
minuta sa ‘sva 4’ tek da kupite novine na kiosku, nikom ne
smeta. Ukoliko vas itko mora obilaziti bilo vozila, bilo
pješaci smetate normalnom toku prometa. To što u trenu kad
ste zaustavili vozilo nije bilo ni pješaka ni vozača ne mijenja
ništa na stvari. Recimo čl. 82. Zakona o sigurnosti prometa na
cestama još izrijekom propisuje kako vozač ne smije zaustaviti
ili parkirati vozilo na 13 točno specificiranih
mjesta. Pobrojimo ih:
1. na obilježenome pješačkom prijelazu i na udaljenosti manjoj od
5 m od tog prijelaza i na prijelazu biciklističke staze preko
kolnika,
2. na prijelazu ceste preko željezničke ili tramvajske pruge u
istoj razini,
3. na željezničkim ili tramvajskim prugama i u blizini tih pruga
ako se time sprječava promet vozila koja se kreću po
tračnicama,
4. na raskrižju i na udaljenosti manjoj od 5 m od najbližeg ruba
poprečnog kolnika,
5. u tunelima, na mostovima, u podvožnjacima i na nadvožnjacima
te na udaljenosti manjoj od 15 metara od mosta, tunela,
podvožnjaka i nadvožnjaka,
6. na dijelu ceste u blizini vrha prijevoja i u zavoju gdje je
preglednost ceste nedovoljna i gdje se vozila ne bi mogla obići
bez opasnosti,
7. na mjestu na kojem bi vozilo zaklanjalo postavljeni prometni
znak ili uređaj za davanje znakova prometnim svjetlima,
8. na biciklističkoj stazi, odnosno traci,
9. na dijelu kolnika koji je kao stajalište za vozila javnog
prijevoza putnika obilježen oznakama na kolniku ili prometnim
znakom,
10. na nogostupu i pješačkoj zoni,
11. ispred kolnoga ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili
garažu, iznad priključka na vodovodnu mrežu i ulaza u
kanalizaciju ili drugu komunalnu mrežu te na mjestima
rezerviranim za vozila opskrbe ili na mjestima namijenjenim i
obilježenim kao mjesta za odlaganje kućnog otpada, ispred i na
vatrogasnim i drugim komunalnim i javnim prolazima i
prilazima,
12. na dijelu ceste gdje bi širina slobodnog prolaza od
zaustavljenoga ili parkiranog vozila do neisprekidane uzdužne
crte na kolniku ili do neke zapreke na cesti bila manja od 3 m,
odnosno do suprotnog ruba kolnika manja od 4 m, odnosno u krugu
od 3 m od posebnim oznakama na kolniku označenog podzemnog ili
nadzemnog hidranta,
13. na mjestu rezerviranom za parkiranje vozila osoba s
invaliditetom.
Stavlja se, dakle, znak jednakosti u pogledu njih bilo da se
radi o parkiranju ili zaustavljanju. Naravno postoje i iznimke
kao uvijek. Naime, na nogostupu i pješačkoj
zoni, zaustavljanje je dopušteno ako je za kretanje pješaka
ostavljeno najmanje 1,6 m širine na površini za kretanje pješaka,
s tim da ta površina ne može biti uz rub kolnika. Pod istim
uvjetima može se i parkirati ako je to dopušteno prometnim
znakom. To što ste upalili ‘sva 4’ radi obavljanja neke
svoje neodgodive obveze na mjestima na kojima je zabranjeno
zaustavljanje, teško da će vas ‘spasiti’, piše portal revijahak.hr.
Zakon izrijekom propisuje u kojim se slučajevima obavezno moraju
upaliti svi pokazivači smjera. Većini vozača odmah će na um pasti
slučaj vožnje unatrag tzv. ‘rikverc’, odnosno kod znatnog
smanjenja brzine kretanja ili zaustavljanja vozila. Međutim to
nisu jedini zakonom predviđeni slučajevi. Ponovite gradivo
iz autoškole ako se ne možete dosjetiti. Često vozači uključuju
sve pokazivače smjera u svrhu opomene ili upozorenja drugim
vozačima, odnosno kako bi se ‘učinili što vidljivijima’, ukazali
na neku opasnost na cesti, odnosno prometnu nesreću…
Zanimljivo je za znati kako propisi drugih zemalja drugačije
definiraju zaustavljanje u odnosu na naš zakon. Primjerice, u
Srbiji čim vozač iziđe iz vozila to više nije
zaustavljanje. Kod njih je jako bitno da li je vozač izišao
iz vozila ili ne. Naime, tamo se pod zaustavljanjm
vozila podrazumijeva svaki prekid kretanja vozila na cesti u
trajanju do tri minute, pri čemu vozač ne napušta vozilo, osim
prekida radi postupanja po znaku ili pravilu kojim se regulira
promet. S druge strane Slovenija je izrijekom navela što se
‘ima raditi’ tijekom zaustavljanja vozila i koliko to može
trajati. Nema striktnog određivanja minutaže.
Dozvolite nam pojašnjenje u slobodnom prijevodu. Zaustavljanje bi
u Sloveniji bio ‘svaki prekid vožnje i to za onoliko vremena
koliko je potrebno za ulaz ili izlaz putnika, odnosno unos ukrca
ili iskrca tereta ili popravka kvara na vozilu’. Naime
njihov Zakon kaže kako je ‘ustavitev’ vsaka prekinitev
vožnje za toliko časa, kot je potrebno, da vstopijo ali izstopijo
potniki ali da se naloži oziroma razloži tovor ali odpravi okvara
na vozilu.
