
Procjenjuje se da će to izazvati smanjenje hrvatske radne snage u Njemačkoj za 30 posto, kao i odljev 20-40 posto radnika iz Međimurske i susjednih županija.
Početkom godine na sastanku u Oberhausenu predstavnici poslovnog sustava INGRA-DET te tvrtki Radnik Križevci i Đuro Đaković Montaža Slavonski Brod razmatrali su utjecaj koji će otvaranje austrijskog tržišta rada, od 1.srpnja ove godine, imati na hrvatsko gospodarstvo i odljev radnika, posebno na sjeveru Hrvatske.
Na tom skupu procijenili su da će to izazvati smanjenje hrvatske radne snage u Njemačkoj za 30 posto, kao i odljev 20-40 posto radnika iz Međimurske i susjednih županija. Tada je zatražena puna primjena Sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te provođenje informativne akcije prema našim radnicima i tvrtkama radi upoznavanja s propisima i uzancama poslovanja u Austriji. Najavljeno je otvaranje gospodarskog interesnog udruženja sa sjedištem u Austriji radi zaštite interesa hrvatskih tvrtki i optimizacije poslovanja.
Pandemija koronavirusa sve je ove procese gurnula u drugi plan, međutim s približavanjem datuma otvaranja austrijskog tržišta rada sve ove teme ponovno dolaze u središte pozornosti. Zbog toga smo nekoliko istaknutih poduzetnika, s područja sjevera Hrvatske, zamolili za odgovor na dva pitanja vezana uz ovu temu. Postavili smo ih Zoranu Andročecu, direktoru poslovnog udruženja INGRA-DET, Branku Martinecu, direktoru ECON-a Prelog, Dragutinu Novaku, vlasniku ELTING-a Pušćine i Zlatku Sovi, suvlasniku poduzeća INOXMONT-VS Ludbreg.
1.Što će za Hrvatsku značiti otvaranje austrijskog tržišta rada i kako će se to odraziti na Vašu tvrtku?



Država mora i dalje omogućiti mladim ljudima pristup povoljnim kreditima, a poduzeća moraju stvarati što bolje uvjete rada i solidna primanja zaposlenika, a to podrazumijeva pozitivne promjene u organizaciji rada i pristup poslu zaposlenika. Vjerujte mi da radnik neće otići raditi iz Međimurja u Austriju, ako će mu plaća u Austriji biti veća za 600 do 800 eura nego u njegovom rodnom kraju, a poznato mi je da su plaće u Austriji cca 1600 do 1900 Eura. Nadam se da su u ovoj situaciji, vezanoj uz COVID-19, radnici koji su dobili otkaze radeći u austrijskim ili njemačkim tvrtkama naučili da prema njima nema socijalne osviještenosti od strane poslodavaca u tim zemljama, već su isti poslani u Hrvatsku na čekanje. Istovremeno, radnici zaposleni u našem poduzeću rade kao odaslani radnici te uredno primaju plaću kako u Njemačkoj, tako i u Hrvatskoj i nisu samo neki broj, već dio kolektiva imenom i prezimenom.

2.Što mislite o inicijativi da se stručnim i kvalificiranim ne-EU radnicima nakon polaganja jezičnog testa od strane MUP-a odmah dodijeli trajni boravak, pod uvjetom da imaju prebivalište u Hrvatskoj?
ANDROČEC: Stručnoj radnoj snazi odmah treba dati trajni boravak pod uvjetom da i boravi u RH, da tu osnuje kućanstvo. Vrijeme je da mala zemlja u EU asocijaciji razmisli o uvođenju i drugih službenih jezika, kako bi se kvalitetno otvorila za stranu radnu snagu. Znanja budućnosti, sposobnost integracije i komunikacija su ključni, a ne znanje hrvatskoga. Ako su nama odnijeli formiranu stručnu radnu snagu od inženjera nadolje atraktivnije zemlje, moramo odmah to zaustaviti ne zabranama nego atraktivnošću naše pozicije, ujedno i vrbovati tuđu radnu snagu, i upotrijebiti svaki pametni napor da dođemo do tehnike i tehnologije budućnosti kroz kvantni skok u organizacijskom i tehnološkom pogledu. Kvaliteta jedne zemlje ne broji se po mlaznim avionima i nuklearnim bojevim glavama, nego po kvaliteti šaha, matematike i biokemije. Naposlijetku, u tehnologijama kojima mi radimo će biti presudni digitalizacija, nanotehnologije i robotizacija, a za cijelo društvo trebamo punu uposlenost i međusobnu solidarnost bez klasnih razlika. Time ćemo sjever Hrvatske obogatiti, a vidim da možemo i bolje i drugačije nego u ostatku zemlje, s manjom nadogradnjom i manjim troškom države i lokalnih vlasti puno više napraviti. Od Mure do Jadrana vidim niz pametnih kantona švicarske marljivosti i razvijenosti.
MARTINEC: Svi koji su spremni asimilirati se u naše društvo, a još k tome mogu i doprinijeti konkurentnosti gospodarstva trebali bi biti dobrodošli u Hrvatskoj. Sigurno je da treba osigurati slobodu zapošljavanja stručne strane radne snage. Tu država ne bi trebala puno pametovati, već na iskustvima razvijenijih, pa i nama susjednih zemalja oformiti zakonski okvir. Ali bez toga da naša država osigura konkurentne uvjete poslovanja u Hrvatskoj i dalje će odlazak prema konkurentnijim tržištima rada biti u fokusu naših državljana, a samim time i tih ne-EU radnika koji bi imali stalno prebivalište u Hrvatskoj.
NOVAK: Za takvu inicijativu je prekasno, o tome je trebalo razmišljati prije pet godina. Danas je balkanski bazen ispražnjen, ostao je bez stručne radne snage. Europa je davno otvorila granice za stručnu radnu snagu.
SOVA: Podržavamo dodjelu trajnog boravka, no prije nego se donese odluka o stalnom boravku osoba mora biti ocijenjena s više aspekata kao što su: radne navike, socijalni aspekt te osobne i društvene vrijednosti te osobe. Naime, u uređenim državama je kod puštanja radne snage došlo do priličnog nereda na tržištu rada te se sada shodno tome ovom procesu pridodaje veća pažnja.