Gost današnje emisije 'Život s virusom' bio je ministar Darko Horvat, a tema je bila gospodarstvo i vladine mjere za ublažavanje krize
U video intervjuu smo s Horvatom razgovarali o svim
gospodarskim mjerama te hoće li se smanjiti parafiskalni nameti,
kako se planira kratkoročno i dugoročno restrukturirati hrvatsko
gospodarstvo.
Nešto manje je od dva mjeseca prošlo od kada se i
Hrvatska nosi s krizom pandemijom koronavirusa, u posljednje
vrijeme se sve više govori o gospodarskoj krizi uzrokovanoj
pandemijom COVID-19 virusa, jer osim što treba ostati zdrav,
krizu treba i preživjeti?
Slažem se vama, nakon prvog seta od 63 mjere koje su bile
usmjerene hrvatskim gospodarstvenicama, Hrvatska vlada je na
veliku inicijativu, i djelom naših prijedloga, izašla pred
obrtnike i poduzetnike, mikro, male i velike s drugim setom
mjera. Te mjere pretpostavljamo da bi kroz tromjesečnu primjenu
državni proračun mogle stajati oko 40 milijardi kuna. Osnovno je
pitanje koliko proračun može izdržati ovakav režim. Bit će
sigurno teško, nakon što smo tri godine zdravo rasli po stopi od
3%, dogodio se jedan gospodarski ponor. Vidjet ćemo na kraju
godine koliko će on biti dubok. Formirali smo gospodarskim
mjerama perspektivu da poslodavci ne otpuštaju radnike već da ih
zadrže. Više o odgovoru pogledajte od 7:58 do 10:35 minute u
videu.
različitih komentara, pa i primjedbi na gospodarske mjere, no
nakon ovog drugog paketa može se reći da su one dobile većinsku
podršku poduzetnika i vaših socijalnih partera odnosno različitih
udruga. Kako teče provođenje tih mjera, hoće li se donositi još
neke nove ili će se postojeće u nekoj mjeri dopunjavati?
– HAMAG BICRO je već nakon nekoliko dana prvog seta mjera
raspisivao određene programe kroz koje su poduzetnici mogli
dolaziti do likvidnosti. Kod drugog seta mjera, kod kojeg je
došlo do anuliranja plaćanja poreznih i različitih doprinosa na
plaću, došli smo u situaciju gdje novi proizvodi koji su
lansirani kroz HAMAG BICRO već danas daju određene
rezultate.
Siguran sam da ćemo, bez obzira na to što u ovom trenutku nismo
dio eurozone, vrlo brzo upogoniti i Hrvatsku banku za obnovu i
razvitak za one velike poduzetnike i za kredite koji su daleko
veći od postojećih 100 000 € bez plaćanja bilo kakvih dodatnih
naknada, malih kamatnih stopa koje ne smiju biti veće od 1% bod.
Uz to ministar Marić traži dodatne izvore financiranja u
Europskim i svjetskim institucijama. (više pogledajte od 11:00 do
14:10 minute)
Kad govorimo o tim mjerama one na neki način direktno
utječu na broj zaposlenih. Kad se pojavila kriza krenula su i
određena otpuštanja radnika, broj ljudi na burzi rada je počeo
rasti. Čini mi se da se sada zaustavlja, da dio poduzetnika i
vraća zaposlenike upravo radi tih mjera. Kako procjenjujete
ukupni odraz na burzu rada u sljedećim mjesecima?
Od samog početka primjene mjera imali smo raznorazne simulacije,
ali imali smo i raznoraznih usporedbi jednog malog Hrvatskog
gospodarstva i relativno malog državnog proračuna Republike
Hrvatske u odnosu na velika gospodarstva kao što su Njemačka,
Francuska, SAD i neke druge zemlje. Siguran sam kada se sve to
skupa svede u jedan relativni kontekst ili odnos da je u ovom
trenutku jedino Malta bila izdašnija u mjerama kao što je
Hrvatska bila spram hrvatskim poduzetnika i radnika. Zaustavili
smo trend seljenja radnika iz poduzeća i obrta na zavod za
zapošljavanje. (više pogledajte od 14:44 do 17:00 minute)
Kad smo već kod te teme vidjeli smo da je u tom prvom
valu i veliki broj hrvatskih radnika koji rade u inozemstvu dobio
otkaze. Vidjet ćemo koje će mjere poduzimati zemlje u našem
okruženju poput Slovenije, Austrije, Njemačke, Švicarske i dr.
Mislite li da će se veliki broj ljudi, koji su unatrag nekoliko
godina otišli raditi u inozemstvo, vratiti u
Hrvatsku?
Ovisno o tome kakvi su se poslovni aranžmani sklapali s
poslodavcima u tim zemljama, ali i s onima koje su udaljenije od
Hrvatske, siguran sam da će se i tamo donositi pragmatične odluke
i poslodavci će se prvenstveno rješavati onih koji su sezonski
zaposleni ili su zaposleni na određeno vrijeme, tako da očekujemo
povratak jednog većeg dijela tih radnika u Republiku Hrvatsku. I
za njih je osiguran set mjera, dakle ničim nećemo raditi bilo
kakvu diversifikaciju odnosno razliku između onih koji su svoje
poslovne aranžmane pred nekoliko godina imali ili su ih zasnovali
u zemljama zapadne Europe. (više pogledajte od 17:20 do 21:15
minute)
Kad govorimo oporavku gospodarstva, i na koji način
dalje, naravno tu postoji kratkoročni i dugoročni period. Nedavno
ste najavili proizvodnju prvog Hrvatskog respiratora, radi se o
maski koja služi za zaštitu. Kada možemo očekivati prve proizvode
te vrste na tržištu?
Sebi i krugu ljudi oko sebe zadao sam zadatak da masku određenih
filtarskih sposobnosti moramo i možemo proizvesti u Hrvatskoj.
Razlog tome je taj što je danas jedini dobavni pravac Kina. Mi u
nekoliko setova kroz strateške robne rezerve imamo nabavljenu
robu iz Kine, koja nije onoliko upitne kvalitete da bismo mi nju
morali vraćati, ali svjesni iskustava nekih zemalja oko nas koje
su doslovno ušle u probleme s nabavljenom robom koja nije bila
certificirana, siguran sam da Hrvatska industrija može proizvesti
bolju i kvalitetniju predmetnu masku. U tome nismo daleko. Za
proizvodnju tih zaštitnih maski potrebno je šest alata koji su u
ovom trenutku u fazi izrade. Mi tijekom današnjeg dana
nastavljamo kontinuiranim sastancima oko proizvodnje filtarskog
materijala koji je nužan da bismo nešto spriječili, npr. virus.
Imamo proizvedeni filtarski materijal koji ima bolju filtarsku
sposobnost od one koja se koristi danas. (više pogledajte od
21:55 do 27:20 minute)
Vidljivo je da će Hrvatski turizam ove godine pretrpjeti
težak udarac. Nije li takva situacija prilika, kada govorimo o
dugoročnim planovima, da se u Hrvatskoj povede ozbiljan razgovor
o tome da se gospodarstvo restrukturira na način da se više
posvetimo različitim sferama proizvodnih djelatnosti, stvaranju
izvornih Hrvatskih proizvoda zasnovanih na Hrvatskom znanju koji
će biti konkurentni na svjetskom tržištu i da na tome gradimo naš
BDP.
Upravo to radimo zadnje tri i pol godine. Svi moji natječaji na
ministarstvu gospodarstva idu prema tome. Najveći iskorak u
segmentu investicije idu investicije koje su vezane za
istraživanje i razvoj.
Počeli smo mijenjati strukturu uvoza i izvoza. Sva tehnologija
koja je kroz Europske fondove za otprilike četiri milijarde kuna
ušla u Republiku Hrvatsku nije više na ulaznoj granici Hrvatske
pretvorena u robu široke potrošnje. To je tehnologija, to je
software, to su komponente ili gotovi strojevi koji u trenutku
kad ih poduzetnik upogoni moraju u jednom trenutku, u razmaku od
dvije ili tri godine, promijeniti strukturu izvoza. Dakle, nećemo
više izvoziti repromaterijal i sirovinu ili poluproizvode, meni
je želja da Hrvatski izvoz polako bude prepoznatljiv po gotovom
sofisticiranom tehnološko vrlo intenzivnom proizvodu.
(više pogledajte od 27:55 do 32:06 minute)
Gdje je u svemu tome međimursko
gospodarstvo?
U setu zahtjeva za mikro i male zajmove, u setu zahtjeva za tzv.
COVID-19 kredite, u setu bespovratnih sredstava. U ovih nekoliko
dana obišao sam desetak poduzetnika koji su korisnici takvih
potpora, koji danas već razmišljaju što i kako dalje. Uzimajući
danas u obzir njihove potrebe, te želju i namjeru u kojem će
smjeru ići njihovi investicijski ciklusi, mi polako kompletiramo
nove zahtjeve za početak sljedeće godine u nadi da će nova
financijska omotnica od 2021. do 2027. Hrvatskoj opet dati
otprilike deset milijardi eura, ali ne na način kao što smo u
ovom financijskom periodu prve tri godine potrošili na uhodavanje
i uvježbavanje. Mi do kraja godine moramo imati spremne projekte
i programe i čim se situacija oko koronavirusa anulira ili smanji
moramo imati jedan niski start i spremnost poduzetnika za novi
investicijski ciklus, odnosno za rehabilitaciju Hrvatskog
gospodarstva.
Postoji jedna grupa obaveza koja je izravno pod
nadležnosti vašeg ministarstva, to su parafiskalni nameti. Na
koji način razmišljate o tome?
S današnjim danom registar neporeznih davanja i parafiskalnih
nameta je brojka 448. U kojoj mjeri oni usporavaju rast
gospodarstva je činjenica da Hrvatski poduzetnici na godišnjoj
razini kroz te namete na razne načine imaju odljev svog novca
negdje na razini od devet milijardi kuna. Neki od tih nameta
imaju svoje namjensko trošenje tj. polučuju određene investicije
koje mi u ovom trenutku ne bismo htjeli zaustaviti, a pogotovo ih
ne anulirati. Jednom kvalitetnom analizom, koja je evidentirala
po svim resornim sektorima po ministarstvima koji su to nameti
koji se plaćaju u državni proračun, u proračun jedinica lokalne
ili područne samouprave ili nekih javnih servisa kao što su
Hrvatske vode, Hrvatske šume, Hrvatska elektroprivreda, u izradi
je akcijski plan koji je Hrvatskoj nužan i potrebit koliko ćemo
takvih servisa ukinuti ili dokinuti, a koliko ćemo
smanjiti.
(više pogledajte od 34:08 do 42:06 minute)