U Poreznu upravu do jučer je stiglo 39.047 zahtjeva tvrtki i obrtnika da im se odgodi plaćanje poreza i drugih javnih davanja
Osam tisuća zaposlenih manje i približno 300.000 radnika na
minimalcu prvi su vidljivi gubici blokade gospodarskih aktivnosti
zbog koronavirusa. Osim tvrtki i poduzetnika
kojima je zabranjen rad na pomoć države u isplati plaća mogu
računati i ostali s padom prihoda većim od 20 posto, uključujući
i samozaposlene te samostalne profesije. U Poreznu upravu do
jučer je stiglo 39.047 zahtjeva tvrtki i
obrtnika da im se odgodi plaćanje poreza i drugih javnih davanja.
Svaki treći zahtjev došao je iz hotelijerstva i
ugostiteljstva.
Ukidanje članarina i naknada
Nakon najave premijera Andreja Plenkovića da će
se ovaj tjedan donijeti novi paket mjera koje bi trebale ublažiti
probleme poduzetnika u uvjetima epidemije koronavirusa, u Vladi
je u ponedjeljak održana prva koordinacija na temu novih mjera, a
kako doznajemo, razmatralo se ukidanje obveze plaćanja svih
upravnih pristojbi i doprinosa u resoru Ministarstva
gospodarstva.
Tijekom iduća tri mjeseca se tako ne bi naplaćivale članarine i
komorski doprinosi, a plan je da se jednako postupi i s
članarinama za Hrvatsku turističku zajednicu, vodnim doprinosom,
naknadom za korištenje voda, naknadom za radiofrekvenciju…
Mjera bi se po potrebi produljila na još tri
mjeseca, no neslužbeno se jučer moglo čuti kako postoje
i otpori ovakvom planu, primjerice kad je riječ o naplati RTV
pristojbe.
Iz Ministarstva gospodarstva poručuju da će se neke od naknada o
kojima se sada govori i trajno ukinuti, u skladu s planovima
administrativnog rasterećenja koje je ova kriza bacila u drugi
plan. Govori se i o signalima iz Bruxellesa da
bi se minimalna potpora o kojoj se mora izvijestiti Europsku
komisiju sa sadašnjih 200.000 podigla na milijun eura.
U dva tjedna izolacije broj nezaposlenih prijavljenih na Zavod za
zapošljavanje povećao se za 6219 osoba, uz 10 tisuća
novonezaposlenih, ali i informaciju da je tri tisuće radnika
našlo posao. Hrvatska ima približno stotinu tisuća aktivnih
pravnih osoba i oko 80 tisuća obrtnika. Već u prvom tjednu
primjene novih mjera odgodu plaćanja poreza zatražio je svaki
četvrti obrtnik i svaka peta tvrtka. Porezna uprava već je
riješila 43 posto zahtjeva, nepunih 18 tisuća!
Nakon turističko-ugostitejskog sektora odakle je stiglo 12.804
zahtjeva, slijedi trgovina s 5503 zahtjeva za odgodom plaćanja
poreza (14 posto), zatim 4011 zahtjeva iz stručnih, znanstvenih i
tehničkih djelatnosti (10 posto), ostalih uslužnih djelatnosti
3643 ili 9 posto, prerađivačke industrije 3140 ili 8 posto te, od
većih po udjelu, 2290 iz građevinskog sektora (5,8 posto). Odgodu
traži i 819 poduzetnika iz sustava zdravstva i socijalne skrbi,
762 iz djelatnosti informacija i komunikacija, te njih 639 koji
posluju s nekretninama.
Poduzetnika registriranih za umjetnost, zabavu i rekreaciju je
570, a obrazovanje 436. Sve zajedno odgodu plaćanja poreza na tri
mjeseca, što se prema najavi može produljiti za još tri mjeseca
zatražile su 17.922 tvrtke i 21.125 obrtnika, odnosno fizičkih
osoba.
HUP: Otpise tražimo hitno!
Puno se priča i o plaćama u javnom sektoru te se na tu temu
ponovo oglasio Institut za javne financije čiji su analitičari
izračunali da bi u ovom trenutku smanjenje plaća u javnom sektoru
donijelo više štete nego koristi. Rezanje plaća
zaposlenih u ustanovama i tvrtkama gdje je pretežiti poslodavac
država donijelo bi relativno skromne uštede od 0,38 do 1,22 posto
BDP-a, godišnje, dok bi negativne posljedice bile znatno
veće.
Prije svega kroz pad standarda građana, pad potrošnje, gubitak
kadrova, rušenje javnih institucija te još veći pad BDP-a. No
autori analize ne spore da će, kad kriza prođe, smanjenje mase
plaća u javnom sektoru kad-tad doći na red.
– U situaciji kad svi međunarodno relevantni kriteriji i naputci
o kontroli javnog duga padaju u vodu, treba dobro promisliti
vrijedi li zbog takvih ušteda riskirati smanjivanje proračunskih
prihoda i dodatnu ekspanziju javnog duga. Ako se Vlada, pak, pod
svaku cijenu javni dug odluči držati pod kontrolom, onda je u tu
svrhu bolje pronaći druge proračunske stavke – savjetuju
analitičari Instituta za javne financije.
– Tražimo otpise svih davanja, doprinosa, parafiskalnih nameta,
raznih suvišnih članarina, a ne odgode davanja, i tražimo hitno!
O odgodama možemo razgovarati za period “nakon korone”, a ne sada
kada veliki broj hrvatskih poduzeća ne zna hoće li uopće
postojati idući mjesec – uporno ponavljaju iz HUP-a.
Rasterećenja o kojima se trenutačno dogovara u
Vladi
1. Tromjesečno ukidanje obveze komorskih doprinosa, naknada
HTZ-u, vodnog doprinosa…
2. Neke naknade o kojima se sada govori i trajno će se ukinuti,
prema planovima administrativnog rasterećenja
3. Potrebna je maksimalna fleksibilnost EK u vezi s relokacijom
sredstava koja se sada ne koriste