- Paket mjera za pomoć gospodarstvu težak je 30 milijardi kuna. Potičemo EU i na to da se povisi granica potpora malih vrijednosti poduzetnicima s postojećih 200.000 na 500.000 eura - kaže ministar Horvat
Od medicinskog i javnozdravstvenog do ekonomskog i društvenog problema – pandemija koronavirusa uzdrmala je cijeli sustav, pa tako i gospodarstvo, a zbog brzorastuće zabrinutosti u hrvatskoj javnosti Večernji list je o njezinim posljedicama razgovarao s ministrom gospodarstva, poduzetništva i obrta Darkom Horvatom.
>>> Sve informacije, savjete, pitanja i
ostalo o koronavirusu pogledajte klikom ovdje!
Jesu li zemlje diljem svijeta, pa tako i Hrvatska, na
vrijeme shvatile koliko će širenje bolesti COVID-19 utjecati na
ekonomiju te ozbiljno pristupile rješavanju tog
problema?
Sumnjam da je itko mogao predvidjeti globalne razmjere širenja
ove bolesti kakvi su danas u trenutku kad se o tome slušalo kao
potencijalnom problemu u Kini. Mislim da to zorno prikazuje kako
je svijet danas povezaniji nego ikad, te da je u njemu svatko od
nas jedan mali kotačić koji pokreće ili zaustavlja cijeli sustav.
Jesu li pojedinci ili čak određene države to shvatile ozbiljno i
na vrijeme ili nisu, o tome se može diskutirati i sigurno će se o
tome raspravljati jednom kad ova situacija bude iza nas. No treba
jasno naglasiti da virusi ne poznaju granice pa ih je stoga vrlo
komplicirano i teško kontrolirati. U takvim okolnostima važno je
da svi zajedno osvijestimo kako nitko neće biti izoliran od
problema.
Hoće li se na razini pojedinca to odraziti samo ekonomski i
socijalno ili čak i zdravstveno, to će vrijeme pokazati. No sada,
u ovom trenutku, važni smo svi. Od pojedinaca koji se svakodnevno
trebaju pridržavati osnovnih higijenskih i ostalih uputa
Nacionalnog stožera civilne zaštite, preko radnika i poslodavaca,
odnosno osiguravanja potrebnih uvjeta za rad, pa sve do lokalne i
regionalne samouprave te države, svi moraju vući poteze i uvoditi
određene mjere.
Vlada je do sada donijela više od 60 mjera koje se odnose
na ukupno osam ministarstava. Koje su glavne mjere i kako bi one
trebale pomoći gospodarstvu?
Važno je naglasiti da se radi o prvom setu mjera koje su prošli
tjedan bile usuglašavane ponajprije sa svim resorima Vlade, zatim
relevantnim komorama i institucijama te s predstavnicima udruga
poslodavaca, izvoznika, banaka i drugih. Prvo što smo učinili
jest odgoda svih davanja državi po principu 3+3, dakle za početak
iduća tri mjeseca sigurno, a po potrebi i dodatna tri. To
podrazumijeva i porez na dohodak, akontaciju poreza na dobit,
doprinose, rate kredita, pristojbi, članarina i slično. Idući je
korak bio u međuvremenu omogućiti nova likvidna sredstva u vidu
kredita s kamatnim stopama do najviše 1%.
Pri tome će najveći dio posla provoditi HBOR i HAMAG-BICRO, a doprinos će također dati i poslovne banke. Već od ponedjeljka poduzetnicima će na raspolaganje biti stavljeno 114 milijuna kuna za potrebe nove likvidnosti. Zahtjeve će po hitnom postupku zaprimati i obrađivati HAMAG-BICRO, a za dva tjedna i prva od tri kapsule tzv. “korona kredita” od 380 milijuna kuna. Znači, sveukupno dodatnih milijardu kuna za potpore od 1000 do 50.000 eura. Isto tako, osigurali smo sredstva za plaćanje minimalca svim poslodavcima kako bi pokrili dio plaća, ali je uvjet da se radnike ne otpušta. Za nezaposlene, ali i one koji ipak završe na burzi, također su osigurane određene mjere.
Dakle, predstavljene mjere nisu rezultat nečije ad hoc odluke,
već odražavaju namjeru Vlade da reagira promptno, u skladu s
ovlastima koje ima u pojedinim resorima i koje može provesti
odmah. Naravno da priča ide dalje i da smo svi proteklih dana u
aktivnoj komunikaciji s poduzetnicima i obrtnicima, posebno onima
koji su najviše pogođeni ovom situacijom. Kako se ona bude
mijenjala, tako ćemo se i mi morati prilagođavati te ćemo uvoditi
nove mjere ili modificirati postojeće. One će u svakom slučaju
odražavati stav struke uz uvažavanje zahtjeva poduzetnika i
radnika. Dakle, da ponovim: prvi set mjera je u optjecaju, bit će
ih sigurno još, a one će se uvoditi prema potrebi, u dogovoru sa
svim stranama.
Kada se mogu očekivati te nove mjere i kakve bi mogle
biti?
U aktivnoj smo komunikaciji s predstavnicima udruga poslodavaca i
sindikata, ali i s poduzetnicima, obrtnicima i radnicima koji nam
se na dnevnoj bazi javljaju sa svojim konkretnim problemima i
specifičnim situacijama. Nove mjere će se donositi, a sadašnje
modificirati prema potrebi. Moramo svi biti svjesni da će ovo
razdoblje biti vrlo dinamično i izazovno te da ćemo se morati
prilagođavati promjenama kojih će sigurno biti.
Neke od njih se od ovog tjedna već odnose na brojne obrtnike,
ugostitelje i trgovce koji su prema uputama i preporukama
Nacionalnog stožera civilne zaštite morali prekinuti s radom na
30 dana. U kontaktu smo s njima, razgovaramo i naravno da ćemo
intervenirati i pomoći ondje gdje će trebati. Važno nam je da
poduzetnici i obrtnici osvijeste da u cijelom ovom procesu nisu
sami, da uvažavamo njihove stavove, prijedloge i mišljenja te da
ćemo u svakoj specifičnoj situaciji nastojati pomoći koliko god
to bude moguće.
Koji su zapravo glavni ciljevi donesenih
mjera?
Glavni prioritet je osiguravanje likvidnosti i očuvanje radnih
mjesta, naravno uz nastavak proizvodnje i izvoza gdje god je to
moguće. Dakle, intencija je poduzetniku u ovom trenutku osigurati
sredstva koja su mu potrebna za isplatu plaća radnicima, režija i
nekih drugih troškova poslovanja.
Mislim da je važno još jednom naglasiti kako ove odgode ne znače
da će nakon 3 mjeseca u četvrtom sve doći na naplatu, a
financijski instrumenti koje će poduzeća koristiti već u startu
imaju poček od 12 mjeseci, odnosno neki postojeći krediti
moratorij do kraja godine. Kritičari ovih mjera kažu da nije
dovoljno samo odgoditi plaćanje poreza i sličnih nameta, nego je
nužno i njihovo ukidanje.
Je li država spremna u ovom trenutku odreći se tih
prihoda?
U ovom trenutku nikome ne trebaju kritičari, već samo oni koji su
spremni uključiti se u konstruktivnu raspravu i svojim
prijedlozima pridonijeti cijeloj ovoj situaciji te unapređenju
prvog seta mjera. Dugo smo radili na balansiranju i stabilizaciji
javnih financija što nas je kao državu napokon vratilo u
povoljniji kreditni rejting, pozitivnije investicijsko okruženje
i omogućilo nam rast na zdravim temeljima, a ne na zaduživanju, i
zato dajem za pravo kolegi Zdravku Mariću da
odgovorno priču vodi i dalje.
Populizam kakav se može čuti s različitih strana u ovoj situaciji
nikome neće donijeti apsolutno ništa pozitivno ni dobro. Zato
koristim priliku da zahvalim onima koji nam se javljaju s
konkretnim pitanjima i prijedlozima jer ćemo upravo takvom vrstom
komunikacije i suradnje brže izaći iz ove situacije.
Jeste li detektirali koje su, u gospodarskom i ekonomskom
smislu, najpogođenije skupine?
Prema konkretnim brojkama koje možemo vidjeti u sustavu
fiskalizacije, vidljiv je veći iznos računa u trgovinama do čak
20 posto, ovisno o razdoblju koje pratimo, što je i razumljivo s
obzirom na to da su se u proteklom razdoblju kupovale veće zalihe
hrane i drugih kućnih potrepština. Međutim, u isto vrijeme i u
istom obimu vidi se pad u djelatnostima pružanja smještaja te
pripreme i usluživanja hrane. Dakle, turizam posljedice osjeća
već sada, što je vidljivo i po brojkama otkazanih rezervacija,
dok gubitke istovremeno zbrajaju i ugostitelji, kao i obrtnici
koji su također bili primorani zatvoriti svoje radnje na 30 dana.
Svjesni smo toga, zato i kažem da će se neke mjere dorađivati ili
uvoditi prema potrebama, nakon što ih usuglasimo s predstavnicima
pogođenih sektora. Mene također iznimno zabrinjava situacija u
proizvodno-prerađivačkoj djelatnosti koju pogađa pad narudžbi ili
otkazivanje već dogovorenih poslova, dok mnogi od njih muku muče
i s nabavom nužnog repromaterijala. To se najviše odnosi na one
djelatnosti koje su izvozno orijentirane, pa su neke od 63
uvedene mjere namijenjene upravo njima, kako bismo im pomogli
prebroditi ovo razdoblje.
Koliko su za Hrvatsku ove mjere “skupe”, odnosno koliko
će se morati izdvojiti iz proračuna za funkcioniranje sustava u
ovo vrijeme?
U Austriji se, primjerice, spominje brojka od čak četiri
milijarde eura… Paket mjera koje smo donijeli ovaj tjedan
ukupno je težak oko 30 milijardi kuna, dakle u tom slučaju
govorimo otprilike o istoj brojci. No smisao mjera koje se
provode ili će se provoditi je da pomognu, a ne da se uspoređuje
tko koliko daje. Svaka država ima svoje specifičnosti, pa i
drukčiju vrstu reakcije na ovu situaciju, što po brzini, što po
načinu njezina rješavanja. Najvažnije je da u svemu što činimo
budemo maksimalno fokusirani i usmjereni na cilj, a to je da
zauzdamo ovu pandemiju što prije uz što manju štetu, kako po
zdravlje ljudi, tako i po gospodarstvo zemlje.
Kriza se ne događa samo na lokalnoj, već na globalnoj
razini. S obzirom na to da Hrvatska trenutačno predsjeda
Europskom unijom, jesu li pokrenuti neki razgovori o gospodarstvu
i ekonomiji?
Razgovaraju li vlade europskih, pa i svjetskih država o tom
problemu? Ti razgovori vode se na dnevnoj bazi, po potrebi i više
puta. Naravno da je nad Hrvatsku, kao trenutačno predsjedavajuću
zemlju, stavljeno povećalo. Međutim, to je zapravo i dobro u
situaciji kada imamo premijera koji svojom agilnošću i odličnom
reputacijom među vodećim ljudima Europe vrlo dobro koordinira sve
poteze koji se provode, kako na nacionalnoj tako i na razini EU.
Mi smo upravo ovih dana u Zagrebu trebali okupiti ministre
gospodarstva svih zemalja članica na planiranom neformalnom
sastanku, koji je u međuvremenu iz očitih razloga otkazan, kao i
većina drugih događanja.
Međutim, to nas nije spriječilo da organiziramo videokonferenciju
kako bismo održali taj kontakt te razmijenili mišljenja i stavove
u vezi s mjerama koje se provode u svim zemljama članicama. Jedan
od naših prijedloga također je bio da se povisi granica potpora
malih vrijednosti (tzv. de minimis) poduzetnicima s postojećih
200.000 na 500.000 eura. Time ustvari želimo povećati iznos do
kojeg se na našu pomoć poduzetnicima neće gledati kao na
nelegalnu državnu potporu.
Kako će se na hrvatsko gospodarstvo odraziti veći pad u
turizmu, ako do njega dođe?
Kratkoročno gledano, sigurno je da će imati utjecaja, to je
neminovno. Hrvatska u poremećajima koji će se u gospodarstvu
sigurno događati nije izoliran slučaj jer će se taj utjecaj
osjetiti na globalnoj razini. Dugoročno gledano, dolazimo do
situacije o kojoj sam već mnogo govorio proteklih godinu dana, a
to je da u Hrvatskoj ne smijemo zapustiti proizvodnju. Izuzetno
je važno zadržati sve ono što je zdravo i gdje postoji
perspektiva, zbog čega smo se u posljednjih godinu dana toliko
borili s opstankom i oporavkom pojedinih dijelova naše
industrije.
U međuvremenu, uveli smo različite mehanizme stimulacija za
investiranje u nove tehnologije, implementaciju industrije 4.0,
stvaranje povoljnijih uvjeta za strane, ali i domaće investitore,
te razvoj potrebne infrastrukture kako bi se to sve moglo i
ostvariti. Sada, više no ikad, prilika je da svi zajedno to
doista i osvijestimo te da na sve moguće načine pomognemo i
potaknemo domaću proizvodnju, od malih obrta i OPG-ova, preko
mikro, malih i srednjih, pa sve do velikih poduzeća.
Nedavno ste javnost izvijestili o rekordnom broju
dodijeljenih stipendija i potpora poduzetnicima koji učenike
uzimaju na naukovanje, tj. učenje na radnom mjestu. Hoće li doći
do zastoja u isplatama tih sredstava, s obzirom na situaciju u
kojoj smo se sad našli?
Nema nikakvog zastoja. Isplate prve polovice ukupnog iznosa
stipendija, dakle 9000 kuna, počele su ovog tjedna i očekujem da
budu na računima svih učenika do kraja ovog mjeseca. Dobro ste
istaknuli, broj od čak 4160 ugovora doista je rekord, ali tome
još treba dodati da smo ove školske godine iznos stipendija
podigli za 100 posto, dakle s 9 na 18 tisuća kuna godišnje, s
time da taj iznos ne remeti poreznu olakšicu roditelja. Isto
tako, već smo započeli s isplatom potpora za naukovanje
poduzetnicima koji imaju priliku nadoknaditi čak 80 posto tog
iznosa te osigurati potporu jednom od svojih radnika koji će tom
učeniku biti svojevrstan mentor, a također za nabavu strojeva na
kojem će oni imati priliku obavljati praksu.
Kad zbrojimo potporu učeniku od naukovanja te tome pridodamo
iznos stipendije, govorimo o mogućnosti da djeca već u srednjoj
školi na mjesečnoj bazi primaju naknadu na razini minimalne
plaće, odnosno 3250 kuna, što je u cijeloj novonastaloj situaciji
i dodatan stimulans.
Prije ove krize Hrvatska je bilježila rast gospodarstva.
Što hrvatsko gospodarstvo očekuje nakon ovakve krize, prijeti li
nam ponovna recesija?
Očekuje nas hvatanje koraka za svime što smo propustili ili što
ćemo u narednom periodu propustiti iz očitih razloga. Nema
potrebe da prejudiciramo što će biti, u kakvom obimu i hoće li se
to opet zvati recesija. Vjerujem da smo svi itekako svjesni
ozbiljnosti situacije u kojoj se nalazimo, da je pred nama
razdoblje u kojem će biti potrebno za početak zadržati ono što
imamo koliko god je to moguće, a nakon toga nadoknaditi sve ono
što je izgubljeno. Teško je sada razgovarati o gospodarskom padu
ili rastu, mislim da je sada trenutak kada moramo biti fokusirani
na maksimalnu pomoć poduzetnicima i radnicima da prebrode ovo
razdoblje te u svemu tome imati mnogo strpljenja i razumijevanja.
Pred nama će sigurno biti neke teške odluke i bolni rezovi, ali
što prije toga postanemo svjesni, tim ćemo se brže iz te
situacije znati izvući. Zbog toga još jednom podsjećam, pomoć
poduzetništvu je u ovom trenutku broj 1, a čuvanje zdravlja naših
ljudi prioritet nulte kategorije. Svi smo u ovome zajedno, svi
dajemo svoj doprinos. Ostanak kod kuće i briga za starije i
nemoćne također je važan doprinos. Odgovornost prema sebi i
drugima, praćenje svih preporuka i mjera iz jedinog relevantnog
izvora informacija, a to je Nacionalni stožer civilne zaštite,
najbolje je što ljudi u ovom trenutku mogu činiti. Što se prije
sve završi, tim se brže vraćamo u normalu.
Kako komentirate izbore u HDZ-u koji su održani u jeku
krize? Jeste li očekivali tako premoćnu pobjedu tima Andreja
Plenkovića te što to znači za budućnost HDZ-a, u kojem će se
smjeru dalje razvijati stranka?
Ostanak Andreja Plenkovića na čelu stranke ni u
jednom trenutku nije bio upitan, a pobjeda cijelog njegova tima
jasan je signal i poruka članstva da idemo u dobrom smjeru – ne
samo kao stranka, već kao Vlada koja vodi Hrvatsku prema
naprijed.
Smatram da je cijeli tim sastavljen od ljudi koji su se svojim radom dokazali i da ćemo takvim pobjedničkim putem nastaviti u svakom sljedećem izbornom ciklusu. Ključna riječ u svemu tome je zajedništvo, jer bez kruga ljudi koji iskreno vjeruju u pobjedu i uspjeh to nije ni moguće – zaključio je Horvat.
Imate li pitanje vezano za koronavirus u Međimurju? Javite nam se na pitanja@emedjimurje.hr i očekujte odgovore u našim podcast emisijama te člancima koje možete pratiti svakodnevno.