Na autocesti od Zagreba do Karlovca zaustavni trak proširit će se na širinu voznog
Na autocesti od Zagreba do Karlovca zaustavni trak proširit će se
na širinu voznog traka i za najvećih gužvi na toj dionici služit
će kao treći prometni trak. To je jedan od zaključaka studije
izvodljivosti za projekt prilagodbe infrastrukture na relaciji
Zagreb – Karlovac čija je izrada nedavno završena i sufinancirana
je iz fondova EU.
Zastoji u ljetnim mjesecima
Autocesta od Zagreba do Karlovca, dužine 38,6 kilometara,
najstarija je i jedna od najopterećenijih dionica autoceste u
Republici Hrvatskoj s prosječnim godišnjim dnevnim prometom u
2019. godini od 40.774 vozila i prosječnim ljetnim dnevnim
prometom od 67.345 vozila.
S obzirom na to da je izgrađena još 1972. godine, ne udovoljava
suvremenim sigurnosnim i okolišnim standardima. Prometno
opterećenje na toj dionici znatno varira po mjesecima i najveće
je opterećenje u ljetnoj sezoni, kada su na autocesti i povremeni
zastoji.
U tvrtki Autocesta Rijeka – Zagreb (ARZ) očekivali su da će
studija pokazati potrebu izgradnje trećeg traka između Zagreba i
Karlovca, na što su ukazivali prethodno izrađeni dokumenti poput
masterplana, no u Jaspersu (zajedničkoj pomoći za potporu
projektima u europskim regijama) ipak su, kažu nam u ARZ-u,
zaključili da ta dionica nema dovoljno velik promet tijekom
cijele godine za gradnju trećeg traka.
Stoga će se prilagođeni zaustavni trak za najvećih gužvi ljeti
koristiti kao vozni uz jasno postavljenu signalizaciju. Osim
toga, na dionici od Zagreba do Karlovca, prema rezultatima
studije, predviđa se još niz zahvata. Tako će se ići u njenu
modernizaciju će se postaviti zaštita od buke, ugraditi novi
sustav odvodnje, postaviti prometna signalizacija i oprema poput
nove zaštitne ograde.
Obnovit će se i 60 posto kolničke konstrukcije, odnosno svi
slojevi, a izgradit će se i dva nova čvora – Selce (novi čvor
Karlovac) i Stupnik te rekonstruirati čvor Jastrebarsko. Usto,
ugradit će se sustav za vaganje teških teretnih vozila, a na toj
dionici bit će i osigurana parkirališta za kamione. Procijenjeni
troškovi svih tih zahvata iznose 776,400.000 kuna bez PDV-a, a
projektom je, osim izgradnje, obuhvaćena i priprema, promidžba i
vidljivost te upravljanje projektom i administracija, što daje
ukupne njegove troškove od 848,900.000 kuna.
Pripremna faza projekta trajat će od 2020. do 2024. a radovi bi
trajali od 2024. do 2027. U studiji se navodi i da je financijska
analiza pokazala da ovaj projekt nije financijski isplativ, ali i
da su ti rezultati karakteristični za velike infrastrukturne
projekte javne namjene pa se upravo zbog toga razvojni projekti
financiraju javnim sredstvima, uz uvjet da se dokaže društvena
korisnost.
Tako se među ostalim navodi i da društvene koristi nadilaze
društvene troškove. Najznačajnije koristi su smanjenje buke,
smanjenje u rizicima nesreće, ušteda vremena, smanjenje
operativnih troškova vozila, smanjenje emisije CO2 , smanjenje
emisije štetnih plinova…
Poboljšana kvaliteta života
Postoji niz koristi koje je teško kvantificirati, a imaju
vrijednost za društvo kao što su poboljšana kvaliteta života
lokalnog stanovništva, pozitivan utjecaj na zaštitu okoliša…
Konačni zaključak studije je da je ova investicija, prema
tehničkim karakteristikama odabrane varijante, društveno
isplativa i optimalna, a doprinosi ostvarenju svih zadanih
ciljeva. Projekt je prihvatljiv za sufinanciranje EU, uz
maksimalan iznos sufinanciranja od 76,43 posto prihvatljivih
troškova, odnosno 648,778.655 kuna.
