Domaćim radnicima olakšano zapošljavanje u Njemačkoj; ubrzo se otvara i Austrija.
Dvije najsjevernije županije, Varaždinska i Međimurska, mogle bi
od ljeta ostati bez tisuće radnika ako svoja radna mjesta
zamijene bolje plaćenim poslovima u dvjema najbližim austrijskim
pokrajinama, Štajerskoj i Gradišću. Sredinom godine prestaje
austrijska zabrana rada za hrvatske državljane bez radne dozvole.
Gospodarska komora procjenjuje da bi se broj dnevnih migranata,
koji će iz tih županija putovati stotinjak kilometara na posao u
Austriju, mogao povećati za 20 tisuća. Kako je u njima zaposleno
oko 105 tisuća osoba, odlazak njih 20 tisuća bio bi velik
kadrovski gubitak za tvrtke, mahom mala i srednja poduzeća te
javne ustanove s tog područja.
Dnevni migranti
Davorko Vidović, savjetnik u HGK, ističe primjer
Maribora, odakle na posao u Graz svakodnevno putuje oko 16 tisuća
Slovenaca. Drugi udarac dolazi iz Njemačke, u kojoj ovaj vikend
stupa na snagu zakon o doseljavanju stručne radne snage koji će
znatno olakšati priznavanje kvalifikacija i svjedodžbi iz trećih
zemalja, odakle Hrvatska popunjava većinu kadrovskih manjkova.
Lani je MUP odobrio oko 71 tisuću radnih dozvola za strance, a
većina ih je stigla s područja BiH – oko 30 tisuća, Srbije – 14
tisuća, Kosova – 8 tisuća te Makedonije oko 6 tisuća. Gotovo
devet od deset stranih radnika koji se zapošljavaju u Hrvatskoj,
oko 60 tisuća, dolazi s prostora nekadašnje Jugoslavije.
Novost je da domaće tvrtke probijaju i sve udaljenija tržišta,
odakle je lani došlo oko deset tisuća stranaca. Najviše ih je iz
Ukrajine (oko tri tisuće), Indije i Nepala (oko tisuću iz svake)
te po oko 700 radnika iz Filipina i Kine. Lista zemalja iz kojih
dolaze strani radnici impozantna je i na njoj je čak 90 država,
od velikih sila kao što su Indija, Kina i Brazil do pitoreskne
karipske otočne države Antigve i Barbude sa 67 tisuća stanovnika.
Impozantan broj država iz kojih je stigao po jedan radnik, njih
20, pokazuje da je globalizacija dospjela do Hrvatske i u sklopu
tržišta rada, a ne samo u sklopu roba koje dolaze sa svih strana
svijeta.
Vidović prenosi nespokoj poslodavaca koji više nisu sigurni da će
uspjeti zadržati strance s nekadašnjih jugoslavenskih prostora,
jer će i oni u još većem broju krenuti put Njemačke, kamo
godišnje odlazi 50 tisuća Hrvata, ili Austrije. Na Hrvatsku bi se
mogli orijentirati jedino stariji ili slabije obrazovani radnici.
Iz državne administracije, koja je ovogodišnju kvotu za strane
radnike podigla na gotovo stotinu tisuća, a od iduće će godine
odustati od kvota te još više olakšati rad stranca, stižu
umirujuće poruke.
– Otvaranje tržišta rada Austrije i SR Njemačke prema
državljanima izvan EU počelo je i traje puno dulje od najavljene
liberalizacije, ako mislimo na državljane nama susjednih država
kao BiH, Srbija. Oni su već preko odobrenih kvota ili
bilateralnih sporazuma imali i imaju mogućnost rada u navedenim
državama. Vjerujemo da će ovo otvaranje više imati utjecaj na
mogućnost bržeg i većeg dolaska radnika s Bliskog i Dalekog
istoka – kaže Marija Knežević Kajari, pomoćnica
ministra za tržište rada i zapošljavanja.
Na to tržište sve se više orijentiraju i hrvatske tvrtke koje su
nakon Ukrajine najviše stranih radnika zaposlile iz Azije. Može
se očekivati da će se s godinama njihov broj samo povećavati.
Davorko Vidović podsjeća na to da se hrvatski radni kontingent
smanjio za oko pola milijuna ljudi, veći dio zbog iseljavanja, a
oko dvjesto tisuća zbog demografskih razloga.
– Nesporna je činjenica da su uvjeti rada, socijalna sigurnost, a
najviše plaća, jedan od najvažnijih faktora koji utječu na radne
migracije u EU gdje nedostaje radnika svih profila i gdje je samo
u SR Njemačkoj u ovom trenutku oko 800 tisuća otvorenih ponuda za
zapošljavanje. No ne treba zanemariti ni to da je u Republici
Hrvatskoj od svih izdanih dozvola iz odobrene kvote za novo
zapošljavanje u 2019. godini aktivno 44.787 dozvola za boravak i
rad, što znači da smo kao država privlačni za strane radnike iz
nama susjednih država, ali postajemo privlačni i za državljane
Ukrajine, Filipina, Indije, Bangladeša, Kine o čemu govore i
službeni podaci MUP-a – kaže Knežević Kajari.
Preneseno 45 tisuća dozvola
Trenutačno u Hrvatskoj radi oko 45 tisuća stranaca, čije su radne
dozvole prenesene iz prošle godine, bez stranaca koji su dobili
status stalno nastanjenih osoba. Stranci već čine tri posto
ukupnog broja zaposlenih u zemlji. U špici sezone njihov će se
broj udvostručiti. Usporedbe radi, krajem 2018. imali smo oko 23
tisuće stranaca, krajem 2017. broj stranih radnika u odnosu na
današnje stanje bio je zanemariv – oko osam tisuća, a krajem
2016. tek 3750!
– Poslodavci ne mogu računati da će trajnije zadržati radnike ako
stotinjak kilometara dalje imaju bolje uvjete – komentira
sindikalist Mladen Novosel, koji traži da
inspekcija rada počne kontrolirati primjenjuju li sve tvrtke
ugovorena prava iz prenesenih granskih kolektivnih ugovora. Zasad
su dva takva ugovora, u građevini i ugostiteljstvu. Inspektori
rada još nemaju ovlast kontrolirati primjenu svih prava iz tih
ugovora, nego samo isplatu minimalne plaće. – Ne želimo da strani
radnici ruše cijenu rada, uvjeti moraju biti isti za sve – kaže
Novosel.
