Kako se financira EU i na što se troši novac? Nastavite čitati i saznajte što je dugoročni proračun i kako se o njemu odlučuje
Od dugoročnog proračuna EU-a korist imaju milijuni studenata, tisuće istraživača, gradovi, poslovni subjekti, regije i nevladine organizacije. On doprinosi zdravijoj i sigurnijoj hrani, novim i boljim cestama, željezničkim prugama i zračnim lukama, čišćem okolišu i boljoj sigurnosti na vanjskim granicama EU-a. Udruživanjem resursa Europa postaje snažnija i moguće je financiranje projekata koji poboljšavaju živote građana.
Što je dugoročni proračun EU-a?
Dugoročni proračun EU-a, poznat i pod nazivom višegodišnji financijski okvir (MFF), postavlja granicu potrošnje EU-a u raznim područjima za razdoblje od najmanje pet godina. Zadnji dugoročni proračun donesen je za razdoblje od sedam godina.
Jedan od razloga postojanja dugoročnog proračuna je predvidljivost financiranja projekata. Ona je potrebna primjerice istraživačima na znanstvenim projektima koji se provode nekoliko godina.
Kako bi se moglo reagirati na nepredvidive i izvanredne situacije, dugoročni proračun mora biti fleksibilan i sadrži instrumente koji omogućavaju korištenje novca tamo gdje je najpotrebniji. Na primjer, Fond solidarnosti EU-a postoji zbog pružanja financijske pomoći državi članici u slučaju velike katastrofe, dok Europski fond za prilagodbu globalizaciji pomaže kod traženja novog posla zaposlenicima koji su zbog strukturnih promjena u svjetskoj trgovini ili ekonomske krize postali višak.
Za razliku od nacionalnih proračuna, EU je više investicijski
proračun. Njime se ne financira socijalna zaštita, primarno
obrazovanje ili nacionalna obrana. Umjesto toga, fokus je na
ključnim područjima koja Europljanima pružaju dodatnu vrijednost
kroz jačanje rasta i konkurentnosti.
Slika 1 Infografika: Što je dugoročni proračun EU-a?
Na što EU troši novac?
Proračun podržava istraživanja i inovacije, ulaganja u transeuropske mreže i razvoj malog i srednjeg poduzetništva (SME), kojima je cilj potaknuti rast i stvoriti nove poslove u EU-u.
Zajednička poljoprivredna politika EU-a, kao i Zajednička ribarstvena politika i okoliš, pod trenutnim dugoročnim proračunom dobivaju najviše sredstava. Slijedi ulaganje u “kohezijske” programe kojima je cilj smanjiti razlike u stupnju razvoja regija EU-a. Kroz dugoročni proračun financiraju se i međunarodna humanitarna pomoć i razvojni projekti.
Saznajte više o programima koje dugoročni proračun podržava, kao i projektima u svojoj regiji.
Kako se financira dugoročni proračun?
Dugoročni proračun EU-a ima složenu strukturu i nekoliko izvora prihoda.
Oni uključuju:
• doprinose država članica
• uvozne carine na proizvode izvan EU-a
• kazne za kompanije koje krše pravila tržišnog natjecanja EU-a
Parlament želi promijeniti način financiranja proračuna jer je “netransparentan i potpuno nerazumljiv građanima EU-a”.
Novi jednostavniji sistem trebao bi imati nove izvore prihoda. Parlament predlaže dotok novca kroz novu shemu poreza na dobit (uključujući oporezivanje velikih kompanija u digitalnom sektoru), prihode od trgovanja emisijama i porez na plastiku. Oni bi mogli smanjiti izravne doprinose država članica.
Saznajte više o prihodima EU-a
Kako se odlučuje o dugoročnom proračunu EU-a?
Prije isteka trenutnog dugoročnog proračuna Europska komisija
daje prijedlog o sljedećem proračunu. On je temelj za pregovore
Europskog parlamenta i Vijeća koje okuplja ministre iz svih
država članica.
Za sljedeći dugoročni proračun EU-a od 2021. do 2027.
Komisija je objavila svoje prijedlog u svibnju 2018.,
a Parlament je usvojio svoje stajalište u studenom 2018.
Vijeće još nije razjasnilo svoju pregovaračku poziciju. Za
postizanje dogovora potrebna je jednoglasnost država članica.
Svaki dogovor treba suglasnost Parlamenta.
U kojoj su fazi pregovori?
Parlament i Komisija čekaju prijedlog Vijeća o sljedećem dugogodišnjem
proračunu i tada sve tri institucije mogu započeti pregovore.
Izvor (photocredit):
Europski Parlament
Misija centra je približiti EU građanima, olakšati dostupnost i širenje informacija o EU, olakšati građanima komunikaciju s tijelima i institucijama EU te transparentno prikazati rad i djelovanje EU. Europe Direct informacijski centri kroz svoj rad pružaju europskim donositeljima odluka mogućnost da direktno uvide potrebe i probleme građana u pojedinim državama članicama.
Informirati se možete putem njihove web stranice (www.edic-cakovec.eu), pratiti ih na Facebook-u, poslati e-mail, nazvati ili jednostavno doći u EDIC Čakovec. U centru možete preuzeti informativne materijale i razgovarati s djelatnicima Centra.
EDIC Čakovec djeluje u zgradi Međimurske županije na adresi Ruđera Boškovića 2, prizemlje, soba broj 13. Radno vrijeme centra: Pon, Uto, Čet 12:00-16:00; Sri, Pet 08:00-12:00.