Predsjednik Međimurskog demokratskog saveza Željko Pavlic na konferenciji za novinare predstavio je izborni program, a posebice dio koji se odnosi na promet, odnosno njihovo nezadovoljstvo dosadašnjim ulaganjima u nove prometne projekte državnih cesta u Međimurju.
Iz izbornog programa u MDS-u izdvajaju posebice gospodarstveni program koji se odnosi na promet i kapitalne investicije u državne ceste u Međimurju.
– Dva su osnovna razloga zašto ističemo ovaj dio našeg izbornog programa. Prvi je preraspodjela sredstava iz proračuna Hrvatskih cesta tj. neulaganje u kapitalne cestovne objekte u Međimurju primjer je funkcioniranja jednog centraliziranog sustava i prelijevanja novaca iz jednog kraja Hrvatske u druge, drugi su stvarne potrebe međimurskog gospodarstva i međimurskih građana. Gospodarstvenici ističu da sadašnje stanje i kapacitet cestovne mreže u Međimurju ne odgovara potrebama razvoja gospodarstva i postaje ozbiljna prepreka bržem i ukupnom razvoju Međimurja te upozoravaju na ugroženu prometnu sigurnost u samim centrima tih naselja, kao i na smanjenu kvalitetu života zbog velikog broja vozila koja prometuju tim mjestima – rekao nam je predsjednik MDS-a Željko Pavlic.
Pavlic je pojasnio detaljno i oba dva razloga.
“Polazeći od općeg i trajnog interesa svih političkih i gospodarskih subjekata za daljim razvitkom prometne infrastrukture, kao kapitalne pretpostavke bržeg ukupnog razvitka zemlje i osobito pojedinih gospodarskih grana, nastavak ulaganja u izgradnju mreže cesta i autocesta nameće se kao logičan i nužan prioritet u kapitalnim ulaganjima Republike Hrvatske. Prometni sustav mora razvojno i gospodarski svrhovito povezati sva područja Hrvatske radi uravnoteženog gospodarskog, demografskog i društvenog razvoja.
Daljnji strateški ciljevi odnose se na rješavanje najkritičnijih dionica i objekata s posebnim naglaskom na rješavanje cestovne infrastrukture u prigradskim i gradskim područjima.”
Iz Programa građenja i održavanja javnih cesta za razdoblje od 2005. do 2008. godine, izdvojio je:
“Svakako se možemo složiti sa ovim temeljnim postavkama Strategije prometnog razvitka RH, izloženim u ovom Programu, pogotovo s onim dijelom koji govori o uravnoteženosti, ali je problem u tome što, u dva zadnja Programa građenja i održavanja javnih cesta od 2005. do 2008. godine i od 2009. do 2012. godine, nema ni jednog projekta u Međimurskoj županiji. Zadnji projekti koji se odnose na kapitalna građenja su Južna obilaznica grada Čakovca i Most na rijeci Muri kod Svetog Martina na Muri,koji su već davno izgrađeni.
U isto vrijeme proračun Hrvatskih cesta puni se sredstvima koja izdvajaju i međimurski vozači. Naime člankom 64. Zakona o javnim cestama, određeno je da u naknadu za financiranje građenja i održavanja javnih cesta ulazi i naknada od 0,60 kuna po litri isporučenih i uvezenih naftnih derivata. Cijena je ugrađena u cijenu litre benzina + 0,60 kuna za Hrvatske autoceste.
U Međimurskoj županiji prometuje oko 50 000 različitih motornih vozila, u odnosu na Hrvatsku, gdje prometuje oko 1 000 000 vozila, to je 5 %.
Kada bi smo taj odnos primjenili na raspodjelu sredstava koja se na godišnjoj razini skupe od naknade u cijeni litre benzina – u 2010. godini prikupljeno je 1.373 milijardi kuna (!) , i kada bi ta sredstva ostala u županijama gdje se prikupljaju, u Međimurju bi ostalo oko 65 milijuna kuna (!) godišnje. Znači, za ovih osam godina od 2005. do 2012. godine u Mađimurju će biti prikupljeno oko 500 milijuna kuna, a neće se izgraditi ni jedan kapitalni cestovni objekt.
U isto to vrijeme, gotovo da i nema županije u kojoj se nešto ne gradi, a često su to i objekti sa dvojbenom namjenom i cijenama koje odskaču od početnih ponuda.”
O neulaganju u cestovne projekte u Međimurju, rekao je:
“Sadašnje stanje i kapacitet cestovne mreže u Međimurju ne odgovara potrebama razvoja gospodarstva, a ozbiljna je prepreka bržem razvoju i aktiviranju međimurskih gospodarskih potencijala, vrijedne i stručne radne snage, kapaciteta metaloprerađivačke i prerađivačke industrije i građevinarstva, poljoprivrede, obrtništva i turizma.
Međimursko gospodarstvo je, preko svojih poznatih brendova, snažno okrenuto izvozu. Bez suvremene cestovne infrastrukture usporeno je i neracionalno u troškovima poslovanja i gospodarenju resursima koje ima.
Poslovni ljudi, partneri postojećih poduzeća, strani ulagači, teže će se odlučiti ankažirati svoje znanje i kapital uz postojeću,neprotočnu cestovnu mrežu.
Zbog toga svega MDS predlaže ove prioritetne kapitalne cestovne projekte:
> Istočna obilaznica grada Čakovca.
> Obilaznica grada Preloga,uz obnovu državne ceste od Preloga do Svetog Križa.
> Obilaznica Nedelišća, uz nastavak gradnje ceste do Trnovca.
> Obilaznica Murskog Središća, uz izmještanje graničnog prijelaza iz grada.
> Obnova državne ceste od Preloga do Donje Dubrave.
Iskorišteni potencijali i razvojni projekti koji bi se ostvarili izgrađenom cestovnom infrastrukturom bili bi višestruko veći od troškova izgradnje i korekcije postojeće cestovne mreže, a treba ih planirati u vrijednosti od 200 milijuna kuna, za slijedeće četverogodišnje razdoblje, koliko iznosi i naš udio u naknadi iz cijene benzina.
Da bi se ovi projekti ostvarili, potrebno je osigurati njihovo financiranje. To je moguće osigurati ili promjenom Programa građenja i održavanja javnih cesta i uvođenjem obaveze da svaka županija bude zastupljena u projektima ili promjenom sustava tako da se formiraju županijski – regionalni centri u čije bi se proračune izdvajala sredstva od naknade iz cijene benzina skupljena na tom području.