Prema podacima za 2018., Prelog je na 62,79% odvajanja i odavno je ispunio cilj od 50% koji je Europska komisija zadala Hrvatskoj za 2020.
U zelenu kantu na kućnom pragu stavljaju miješani komunalni
otpad, u smeđu biološki, a u besplatne vreće razvrstavaju papir,
staklo, tetrapak, plastiku i metalnu ambalažu. Dio domaćinstava
dobio je i plave spremnike za papir i tetrapak te žute za
plastiku pa njima vreće za te vrste otpada ni ne trebaju. Kamion
dolazi prazniti kante svaki tjedan naizmjenično. Mogu dobiti i
besplatne vreće za pelene i kantice za trošeno jestivo ulje…
Sve to za 83 kune mjesečno za četveročlano domaćinstvo.
Problematičan fiksni dio
Tako kružni sustav gospodarenja otpadom funkcionira u Prelogu,
najuspješnijem hrvatskom gradu u odvojenom skupljanju otpada.
Prema podacima za 2018., Prelog je na 62,79% odvajanja i odavno
je ispunio cilj od 50% koji je Europska komisija zadala Hrvatskoj
za 2020. Na državnoj razini, prema optimističnim procjenama,
Hrvatska je na oko 30%. Najveći problemi su u najvećim gradovima,
poput Zagreba koji je na 10,70%, i Splita koji je pretprošlu
godinu završio na svega 2,39% odvojenog skupljanja otpada!
Država će pokušati na sve načine izbjeći plaćanje kazni kojima
joj kao batinom maše EK. Donošenje novih cjenika prebacuje na
gradove i općine, a teret će najvećim dijelom ponijeti građani
koje čekaju veći mjesečni računi. Dio gradova i komunalaca
protivi se uvođenju novih cjenika i zatražili su od Ustavnog suda
ocjenu suglasnosti dopunjene Uredbe o gospodarenju komunalnim
otpadom sa zakonom i Ustavom. I dok sud ne presudi, neka
komunalna poduzeća odlučila su staviti moratorij na poskupljenje,
dok su ostali ipak podigli cijene u strahu od kazni, ne od
Europske komisije, nego od – države.
Udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija zatražila je od Grada
Zagreba da povuče novi cjenik za naplatu odvoza komunalnog otpada
jer smatra da se njime pljačkaju građani kojima mjesečni računi
rastu i do šest puta.
U udruzi upozoravaju da se prema novom modelu naplate mora, uz
varijabilni, plaćati i obvezni fiksni dio od 68,57 kuna, bez
obzira na to koliko tko otpada proizveo. Upravo je taj fiksni dio
trn u oku komunalnim poduzećima. U Ministarstvu zaštite okoliša
objašnjavaju da je uredba donesena jer je Hrvatska morala
ispuniti uvjet za korištenje sredstava iz fondova EU uvođenjem
naplate otpada po količini, radi smanjenja količine miješanog
komunalnog otpada koji se odlaže na odlagališta i povećanja
odvajanja i recikliranja otpada.
Dopune uredbi Ministarstva
Cijena obvezne minimalne javne usluge, tumače, plaća se da bi
sustav skupljanja komunalnog otpada mogao funkcionirati i
ispuniti svoju svrhu, poštujući pri tome obvezu načela da
“onečišćivač plaća”. U praksi, tvrde u Ministarstvu, komunalci
cijenu formiraju tako da se gotovo u cijelosti sastoji od fiksnog
dijela, zanemarujući kriterij količine otpada, a određuju i niz
kategorija i potkategorija korisnika kojima se obračunava
različita cijena obvezne minimalne javne usluge, što je protivno
uredbi i izazvalo je, navode, veliko nezadovoljstvo građana. Zato
su izmjenama i dopunama uredbe u rujnu lani korisnici svrstani u
dvije kategorije – kućanstva i gospodarske subjekte, a propisano
je i da cijena obvezne minimalne javne usluge mora biti jednaka
za sve korisnike koji spadaju u određenu kategoriju i
potkategoriju.