Postavlja se pitanje kakve bi rezultate međimurski SDP-ovci trebala postizati da bi ih se više uvažavalo u središnjici
Nakon što su završeni predsjednički, hrvatska politička scena
okreće se parlamentarnim izborima. Njihov je redovni termin u
rujnu ili listopadu, ali uvelike se špekulira o mogućnosti da se
održe i ranije. Dok u HDZ-u traje analiza uzroka koji su doveli
do poraza Kolinde
Grabar–Kitarović, SDP na krilima
pobjede Zorana Milanovića povlači prve konkretne
poteze u pripremi za izbore koji slijede.
Tako su na jučerašnjoj sjednici predsjedništva SDP-a određeni
koordinatori za svih deset izbornih jedinica. Za nas je
najzanimljivije da je za koordinatora Treće izborne jedinice koja
obuhvaća Krapinsko-zagorsku, Varaždinsku i Međimursku županiju
postavljen krapinsko-zagorski župan Željko
Kolar. Na prethodnim izborima ta je dužnost bila
povjerena njegovom prethodniku Siniši
Hajdaš–Dončiću, kojeg je Kolar
naslijedio nakon njegovog odlaska na ministarsku poziciju.
Hajdaš-Dončiću je, međutim, kao jednom od pripadnika tzv.
“pobunjeničke četvorke”, koja je u Predsjedništvu glasno
oponirala predsjedniku Bernardiću, tek nedavno
djelomično ukinuta suspenzija, pa je bilo jasno da ga ovog puta
neće pripasti ta dužnost.
Kolarovim postavljanjem na mjesto koordinatora ponovno su
zaobiđene međimurska i varaždinska organizacija stranke, iako na
terenu bilježe bolje rezultate od krapinsko-zagorskih SDP-ovca.
Ne ulazeći u razloge i motive takve odluke, gledajući sa
strane možemo je ocijeniti udarcem ovdašnjoj organizaciji i
predsjedniku Novaku koji su čvrsto stajali uz Bernardića prilikom
njegovog izbora za predsjednika stranke. Ne treba smetnuti s uma
da su tenzije koje su jesenas potresale međimurski SDP samo
prividno utišane tijekom kampanje i nakon pobjede na
predsjedničkim izborima. Suprotstavljene strane, međutim, pozorno
prate, važu i procjenjuju svaku odluku i poruku iz Zagreba.
Mada uloga koordinatora nije presudna u krojenju stranačkih lista
za parlamentarne izbore, njihovo imenovanje svakako je svojevrsna
poruka koja pokazuje kakav je odnos snaga pojedinih organizacija.
Postavlja se pitanje kakve bi rezultate međimurski SDP-ovci
trebala postizati da bi ih se više uvažavalo u središnjici, zna
li se da je u drugom krugu predsjedničkih izbora Zoran Milanović
u Međimurju dobio gotovo 75 posto glasova, u postotku daleko više
nego u Varaždinskoj ili Krapinsko-zagorskoj županiji?
Naravno, tek će konačni izgled izbornih lista definirati SDP-ov
pogled iz Zagreba na Međimurje. Budući da bi na skorom druženju
međimurskih SDP-ovca gost trebao biti predsjednik stranke Davor
Bernardić, sa zanimanjem će se pratiti njegove poruke u tom
smislu. Jednako kao što bi se čelni čovjek SDP-a u skorije
vrijeme trebao očitovati i o tome na koji će način Međimurje biti
zastupljeno u izvršnoj vlasti na nacionalnom nivou, ako je
njegova stranka bude imala prilike sastavljati.
Međimurski HDZ, unatoč potpori koja u našem kraju rijetko prelazi
20 posto, može se pohvaliti mjestom ministra gospodarstva
Darka Horvata i mandatom Sunčane
Glavak u Europskom parlamentu, kao i nekim drugim važnim
pozicijama. Zbog toga brojne SDP-ove birače u Međimurju sigurno
zanima što stranka planira u tom segmentu, jer dosadašnja
iskustva nisu baš obećavajuća.