Razgovarali smo s ministrom Darkom Horvatom o nizu izazova s kojima se suočio u protekloj godini, ali i o brojnim novitetima koji su stupili na snagu
Iza vas je godina u kojoj ste se suočili s nizom izazova, rješavanjem brojnih problema koji se vuku godinama, važnim strateškim odlukama. Kako je ocjenjujete?
Često u Vladi volim istaknuti da dolazim iz Međimurja, kraja koji
je već tradicionalno poznat po vrijednim i radišnim ljudima, te
je usmjeren prema budućnosti i načinima kako pozitivne trendove
učiniti još boljima. Nažalost, takav mentalitet nije sveprisutan,
posebno u onim krajevima ili trgovačkim društvima koja su očito
navikla poslovati na način da na kraju država mora sanirati
dugovanja koja su lošim vodstvom generirana godinama. Takvom
modelu odlučno smo rekli stop. Nema više podupiranja industrija
ni kompanija u kojima ne postoji jasna vizija i računica koja na
kraju godine donosi plus. Posao se radi s ciljem stvaranja novih
vrijednosti i na tome ćemo nastaviti inzistirati. No, važno je
vidjeti i onu drugu sliku, koja je ispunjena pozitivnim
trendovima i brojkama te mnogobrojnim uspjesima naših
poduzetnika, koje ciljanim mjerama nastojimo potaknuti na nova
ulaganja te daljnji rast i razvoj. To je ono o čemu želimo više
govoriti jer upravo u tome leži ključ bolje budućnosti. Podsjetit
ću vas da smo ove godine porasli na Globalnoj ljestvici
konkurentnosti, na Doing Business ljestvici, a pomak smo
ostvarili i na DESI indeksu. Ni jedna Vlada do sad nije imala
takve rezultate uz istovremeni rast proizvodnje, investicija i
izvoza, kao i plaća i mirovina. Također, s krajem godine
realizirali smo i uspostavili novi projekt Start, a radi se o
digitalnom servisu koji poduzetnicima omogućuje pokretanje
poslovanja unutar nekoliko dana, bez potrebe za obilaženjem
šaltera, već ispunjavanjem jednog jednostavnog digitalnog obrasca
iz udobnosti svoga doma. To je smjer kojim planiramo ići prema
naprijed, prateći trendove digitalizacije čiju je vrijednost
konačno prepoznala većina naših poduzetnika. Ovdje se otvaraju
vrata novim gospodarskim iskoracima te stvaranju kvalitetnih
radnih mjesta kakva nam trebaju, posebno ovdje u Međimurju.
Uzimajući sve u obzir, mogu reći da sam i više nego zadovoljan
ostvarenim u 2019. godini, te najaviti da ćemo i do kraja mandata
nastaviti podizati konkurentnost poslovanja u Hrvatskoj te
poticati daljnji razvoj digitalizacije, uz još efikasnije
iskorištavanje novca iz fondova Europske unije – s posebnim
naglaskom na nove tehnologije i inovacije, područja koja nam
garantiraju bolje plaćena radna mjesta.
Kako riješiti upravo to pitanje niskih plaća u Međimurju? Što sve čini Vlada kako bi se dodatno podigao taj prosjek?
Plaća je u Međimurju definitivno jedno od najvažnijih pitanja o kojima moramo razgovarati, jer iako njen prosjek više nije najmanji u državi i dalje je ispod prosjeka. To moramo mijenjati. Premijer hrvatske Vlade, gospodin Plenković, s time je jako dobro upoznat, jer smo o tome imali priliku više govoriti i na sjednici Vlade koja je sredinom srpnja održana u Čakovcu. Brojne su mjere poduzete kako bi se tome doskočilo. Privatnom sektoru omogućili smo povećanje plaća kroz isplatu neporeznih naknada – toplog obroka, smještaja radnicima, plaćanja vrtića za djecu te isplatu dodatnih nagrada do 5.000 kuna godišnje. Povećali smo i osobni odbitak s 3.800 na 4.000 kuna, a posebno važnom smatramo mjeru koja je fokusirana na mlade – potpunim oslobođenjem plaćanja poreza na dohodak za one do 25. godine starosti, odnosno 50 posto za one do 29. godine. Također, s početkom ove godine za 250 kuna dodatno je povećana minimalna plaća koja sada iznosi 3.250 kuna neto. To je vrlo važno za brojne naše radnice i radnike u tekstilnoj i obućarskoj industriji. No, želja je da u Međimurju polako napustimo raspravu o minimalnoj plaći te da na ovaj prostor konačno dovedemo nove investitore koji će svojim ulaganjima i projektima stvarati nova kvalitetna radna mjesta i osiguravati veće plaće, dostojne za kvalitetu rada naših ljudi. Pretpostavka za to postoji u vidu razvijene poduzetničke infrastrukture kakvu možete pronaći u Prelogu i Murskom Središću, gradovima koji aktivno privlače ne samo nove investicije već i nove stanovnike, a nadam se da će takav primjer znati pratiti i druga mjesta.
Spomenuli ste sjednicu Vlade koja je sredinom godine održana u Međimurju. Kakvi su rezultati? Što je učinjeno?
Sjednica Vlade Republike Hrvatske na našu je inicijativu održana u Međimurju po drugi put u povijesti, odnosno prvi put nakon 14 godina. Simbolično, sjednica je održana u Tehnološko-inovacijskom centru koji se nalazi na prostoru nekadašnje čakovečke vojarne, iste one koja je odlukom Vlade iz 2005. godine dana u vlasništvo Županiji. To je jedan konkretan i svijetli primjer kako se zajedničkim nastojanjima projekti mogu uspješno provoditi na dobrobit cijele zajednice i svih građana. Iskreno me veseli što smo uspjeli donijeti mnoge odluke za projekte čija je ukupna vrijednost veća od 3 milijarde kuna, a posebno bih ovdje istaknuo pitanje izgradnje novih prometnica koje za Međimurje predstavljaju veliki iskorak u smislu bolje prometne povezanosti i daljnjeg gospodarskog razvitka. Tako je preuzeto financiranje izgradnje druge i treće faze sjeverne obilaznice Čakovca, koja će uvelike rasteretiti promet kroz centar grada, posebno onaj tranzitni. Ovo je pitanje također posebno važno za građane Murskog Središća, zbog čega je donijeta odluka o međudržavnom dogovoru sa Slovenijom o izgradnji toliko željene obilaznice i mosta. Na dnevnom redu prihvaćena je i odluka o projektu izgradnje obilaznice pored Nedelišća i Pušćina prema Varaždinu, a vrlo nam je važna i odluka o izgradnji sjeverne zaobilaznice Grada Preloga. Preuzeto je i financiranje obnove i rekonstrukcije nadvožnjaka u Kalničkoj ulici u Čakovcu, a donese su još mnoge važne odluke poput prijenosa vlasništva tzv. Karaule u Goričanu s države na Općinu, preuzimanja subvencioniranja kamata na poduzetničke kredite subjektima malog gospodarstva, a naročito važan za Čakovec bio je i pozitivan zaključak u vezi s projektom izgradnje nove zgrade Centra za odgoj i obrazovanje. Sve su to opipljive stvari, konkretni i vidljivi projekti. Vlada je dala okvir, a na vodstvima općina, gradova i županije je da ga ispune sadržajem. Moram ovdje naglasiti kako ni jedna takva odluka nije donesena slučajno, već je rezultat razgovara sa svim našim načelnicima, gradonačelnicima i županom, bez obzira na stranačku pripadnost, za koju mislim da u Međimurju nikad nije ni bila toliko presudna, koliko realizacija konkretnih projekata s jasnom vizijom.
S početkom godine na snagu su stupili brojni noviteti, posebice u segmentu nove porezne reforme. Što one znače za građane, a što za gospodarstvo? Koliko ćemo zaista osjetiti takvu reformu?
Već sam ranije spomenuo neke mjere koje idu u prilog povećanju plaća cijelom privatnom sektoru, a posebno mladima. Uz to, oko 2,4 milijarde kuna ove će godine ostati poreznim obveznicima, tvrtkama i zaposlenim građanima. To je nastavak politike rasterećenja s kakvom smo i krenuli u ovaj mandat, a iz našeg ćemo ministarstva prema Vladi uskoro uputiti prijedlog novog Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva. Također, u završnoj smo fazi pripreme prijedloga ukidanja ili smanjenja dijela parafiskalnih nameta, a nastavit ćemo i s deregulacijom reguliranih djelatnosti čime potičemo daljnju liberalizaciju tržišta, što je i Europska komisija ocijenila kao iznimno dobar iskorak. Očekujemo kako će i mjera smanjenja PDV-a ugostiteljima za pripremanje i usluživanje jela s 25 na 13 posto donijeti pozitivne promjene u gospodarskoj aktivnosti. Spomenuo bih ovdje i novu odredbu kojom s početkom ove godine županije preuzimaju poslove državne uprave, što znači da bi i u tom segmentu javni sektor trebao biti jednostavniji, brži i efikasniji za građane, uz istovremeno olakšavanje poslovanja i smanjenje državnog aparata.
S obzirom da se nalazimo u izbornoj godini, koliko je realno očekivati neke nove poteze? Kakvi su planovi u Vašem ministarstvu?
Mi smo na izbore spremni u svakom trenutku. Zato je sav fokus na tome da do kraja mandata uspijemo realizirati sve one stvari koje smo si zadali, ali i da uspješno provedemo predsjedanje Vijećem EU s kojim smo započeli prvim danom ove godine, a koje će Hrvatsku u narednih 6 mjeseci učiniti središtem Europske unije. Što se tiče Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, uz najavljene mjere rasterećenja gospodarstva, nastavit ćemo i s objavom novih poziva putem kojih ćemo našim poduzetnicima staviti na raspolaganje novih više od milijardu kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova. Uz nedavno zatvoreni poziv “Inovacije u S3 područjima” od 634 milijuna kuna, krajem siječnja krećemo s prijavama projekata za IRI 2 natječaj od 770 milijuna kuna koji je usmjeren prema ulaganjima u istraživanje i razvoj, zatim Integrator od 100 milijuna kuna, a u planu nam je i otvaranje natječaja usmjerenog prema poticanju ulaganja u području industrije 4.0 s čak 250 milijuna kuna. Krenuli smo i s dugo očekivanom realizacijom projekta Centara kompetencija, a jedan takav usmjeren na strojarstvo provest ćemo u Tehničkoj školi u Čakovcu. Nastavljamo i s poticanjem daljnjeg razvoja umjetničkih i tradicijskih obrta, a pomoću europskih sredstava osigurali smo još više sredstava za projekte stipendiranja i naukovanja učenika u obrtničkim zanimanjima. Spremamo i nekoliko prijedloga izmjena i dopuna zakonodavnog okvira, stoga mogu reći kako je pred nama još puno posla.
Prvi od nekoliko ovogodišnjih izbora pred nama su već u nedjelju, kada će Hrvatska birati predsjednicu ili predsjednika. Kako procjenjujete šanse Kolinde Grabar Kitarović?
Bez obzira na svu šumu različitih informacija kojima je hrvatska javnost proteklih tjedana bila izložena, za mene je jedina važna i relevantna stvar ta da je u proteklih 5 godina predsjednica bila osoba koja je Hrvatskoj u svijetu otvorila mnoga vrata, predstavila nas kao istinske pobjednike na Svjetskom nogometnom prvenstvu i učinila da se o Hrvatskoj govori pozitivno u međunarodnim krugovima. S inicijativama poput “Tri mora” dodatno je učvrstila poziciju Hrvatske u okruženju u kakvom želimo biti, a bila je i katalizator brojnih pozitivnih promjena sazivajući redovito vijeća poput onog za gospodarska pitanja, na kojem smo imali priliku zajedno s njom raspravljati o brojnim mjerama, važnim za naše poduzetnike, ali i potencijalne strane investitore. Iako neki uporno govore da je važan samo karakter, ja tvrdim da je važno na čelu države imati osobu koja sluša i koja je u stanju okupiti, promovirati zajedništvo te otvarati nova vrata, posebno u gospodarskom smislu. Vjerujem da su hrvatski građani to prepoznali i da će reizborom Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu Hrvatske osigurati kontinuitet koji će nam biti itekako potreban u ovoj, ali godinama koje su pred nama.
U narednom periodu očekuju vas i unutarstranački izbori. Hoćete li se ponovno kandidirati za čelnu poziciju međimurskog HDZ-a i koliko ste zadovoljni učinjenim do sad?
Ne tako davno govorili smo kako je problem Međimurja taj da nemamo jakog utjecaja u Zagrebu. Danas, potpuno drugačija slika. Međimurje ima ministra, predsjednika Uprave HAMAG-BICRO-a, saborskog zastupnika i zastupnicu u Europskom parlamentu. Mislim da je to najviše što smo ikad imali. No, bez obzira na činjenicu što svi ti ljudi dolaze iz redova HDZ-a, naš je cilj i zadaća da na tim funkcijama pomognemo i Međimurju koliko je god to u našoj moći. Velika su sredstva usmjerena prema našem kraju i našim poduzetnicima, stvoren je okvir za ulaganje u poduzetničku infrastrukturu s oko 65 milijuna kuna, grade se i dograđuju dječji vrtići diljem županije, potiče se daljnji razvoj zdravstva i obrazovanja i mislim da je to dobar smjer u kojem samo treba nastaviti dalje. Pri tome, svatko tko Međimurju želi dobro bit će spreman na kvalitetnu zajedničku suradnju, kao što je to bilo i u mnogim dosadašnjim slučajevima. Opet ponavljam, naše su ambicije promovirati interese Međimurja na najvišoj razini i uvijek ćemo biti spremni ponuditi ruku suradnje onima koji će to doista htjeti.
Za kraj, hoćemo li u ovoj godini doživjeti i da trgovine više ne rade nedjeljom?
Treba napomenuti da se radi ne samo o ekonomskom, već i o svjetonazorskom pitanju. Skloni smo tome da radnicima u trgovinama omogućimo da nedjelju provedu sa svojim obiteljima, uzimajući naravno u obzir i interese poduzetnika. Prema nekim analizama koje smo proveli, pokazalo se kako je najmanji promet u tjednu ostvaren upravo nedjeljom, zbog čega ne postoji strah od većih promjena u gospodarskom smislu. Razgovaralo se dosta u tzv. austrijskom modelu, prema kojem bismo poduzetnicima omogućili određeni broj radnih nedjelja u godini, te ostavili njima na izbor koje bi to nedjelje bile. No, ostavljamo ovo pitanje za nakon izbora, kada ćemo s konkretni prijedlog predstaviti svim socijalnim partnerima te ga staviti u javno savjetovanje.