Nakon što je svoj prvi dan u novoj godini započeo tradicionalnim obilaskom dežurnih službi međimurski župan Matija Posavec stao je pred našu kameru kako bismo napravili svojevrsnu inventuru protekle i čuli s kakvim očekivanjima i planove se ulazi u novu godinu
Često ističete da je Međimurje prema brojnim kriterijima predvodnik u Hrvatskoj. Koji pokazatelji su za Vas osobito važni u 2019. godini?
– Kao što volim reći, 2019. godina je bila uspješnija godina nego 2018., a ja vjerujem lošija nego 2020.. Dakle, ono čime se vodim i u poslu i na taj način nastojim funkcionirati sa suradnicima je da nam svaka godina bude sve bolja i bolja. Kad se sada okrenemo iza sebe i pogledamo rezultate ne zato jer mi to sebi volimo tepati nego zato jer su to drugi ocjenjivali, ne samo domaći nego i međunarodni analitičari, mislim da broj nagrada, broj uspjeha, broj onoga čime se možemo pohvaliti nam govori da idemo u dobrom smjeru i da smo u ovoj godini napravili dobar posao.
Kad govorimo o projektima koje smo započeli, koje smo završili, koji su u tijeku i kad govorimo o našim pojedincima koji su osvajali brojne nagrade, pri tom posebno mislim na naše učenice i učenike među kojima imamo 30 državnih prvaka i sudionike brojnih europskih i svjetskih obrazovnih natjecanja, imamo organizaciju svjetskih prvenstava, sve to pokazuje da smo se očito uspjeli suočiti s najzahtjevnijim izazovima i uspješno ih realizirati.
Među brojkama koje nisu tako dobre stanovnici Međimurja posebno će uprijeti prstom u one vezane uz visinu prosječne plaće. Iako statistika pokazuje njihov kontinurani rast još uvijek prilično zaostajemo za državnim prosjekom. Županija na to ne može izravno utjecati, ali zasigurno razmišljate o tome ostvariti napredak na tom planu?
Apsolutno. Međimurska županija kao institucija, jednako kao i gradovi i općine, dakle jedinice lokalne i regionalne samouprave, ne mogu utjecati na rast plaća niti mogu povećavati plaće. Činjenica je, međutim, da je trend pozitivan, iako ne onakav kakav bismo mi htjeli. Međutim, ono što možemo je stvaranje okvira da sutra te plaće budu veće. To se može učiniti privlačenjem investicija tako da postanemo poželjna sredina za ulaganje i mijenjanjem strukture gospodarstva privlačenjem novca iz europskih fondova, ulaganjem u neke druge industrije i prije svega obrazovanje. Mislim da smo u tome na dobrom putu.
Gradanja znastveno-istraživačkih centara, ulaganja u tehnološko-investicijski centar i gospodarske zone, privlačenje investicija je ono što sutra može generirati rast plaća. Kad danas govorimo o pozitivnim gospodarskim trendovima koji su bili takvi krajem 2018. godine, a bit će i na kraju 2019. godine, slijedeći korak o kojem vrlo intenzivno razmišljam je da je Međimurje definitivno spremno za dolazak automobilske industrije. Taj segment ne znači samo novo zapošljavanje i veće plaće, nego i posao svim onim tvrtkama i onom segmentu gospodarstva koji je naslonjen na automobilsku industriju. Imamo neke razgovore, neke otvorene ozbiljne ponude i nekoliko tvrtke koje su već duboko u automobilsku industriju.
Pokazalo se da za to ima kapaciteta i radne snage. Takva industrija bi, sasvim sigurno, jamčila ne samo veće plaće, nego i povratak onih koji su, nažalost, otišli u druge države trbuhom za kruhom, jer dostojanstvo kroz veću plaću i bolje uvjete rada je onaj ključni moment zašto ljudi odlaze.
Kad već to spominjemo, niske plaće, ne samo u Međimurju, razlog su sve češćih odlazaka na rad u inozemstvo. Dodamo li tome i lošu demografsku situaciju naša budućnost ne čini se ružičastom?
– Ne bih se u potpunosti složio, mislim da trendovi ipak idu u jednom drugom smjeru. Mislim da situacija za godinu, tri ili pet neće biti puno lošija nego što je danas. Kad gledamo usporedbu ostalih hrvatskih županija tu baš ne trebamo biti nezadovoljni, iako, kako to volimo reći, postoji puno prostora za napredak. Govorimo li o demografiji mogu spomenuti mjere poput gradnje novih vrtića, neke općine imaju besplatne vrtiće, financijski se potpomažu mlade obitelji koje žele kupiti kuću i živjeti ovdje, veće plaće kao što ste već spomenuli, tu je i ulaganje u infrastrukturu i razvoj Međimurja kao jedna od ključnih komponenti.
Sve to rezultiralo je manjim iseljavanjem tijekom 2019.godine nego što je bilo godinu ranije. Svjesni smo da će Austrija ukinuti radne dozvole 1.srpnja i svakako treba uzeti u obzir da će nam, s obzirom na prostor na kojem živimo, blizina austrijske granice biti problem, jer je otprilike jednako putujete li na posao u Zagreb ili u Graz gdje su uvjeti neusporedivo bolji. Unatoč svega toga još uvijek smo, po tom pitanju, puno bolji od puno drugih županija iz kojih se bilježi veće iseljavanje. Naravno da time ne možemo biti zadovoljni, ali činimo ono što možemo. Ulažemo u infrastrukturu, obrazovanje, bolju zdravstvenu skrb i ljude tako da većinu proračunskog, javnog novca usmjeravamo prema građanima.
Odnos većinskog stanovništva u Međimurju i romske nacionalne manjine najblaže rečeno nije idealan. Na tom planu ste i osobno pokrenuli niz inicijativa, kontaktirali resorna ministarstva, pa i samog premijera, ali stvari se teško pokreću s mjesta. Što smatrate ključnim koracima u rješavanju tog problema?
– Ključni korak u rješavanju tog problema je prije svega dobra volja. Dobra volja onih koji donose odluke i onih koji mogu neke stvari pomicati što je prije svega ingerencija države. Ono što mi na lokalnoj razini možemo napraviti je da upozoravamo, apeliramo i svjesni ste da je zadnjih mjeseci bilo puno apela i inicijativa. Često puta se osjećam usamljen u svim tim inicijativama, jer nedostaje malo veće zajedništvo onih koji mogu donosti odluke ili znače nešto u društvenom i političkom životu na lokalnoj razini, pa da zajedno imamo nastup prema središnjoj vlasti. Ono što je sada vrlo konkretno su mobilni timovi koje smo mogli inicirati i organizirati na razini Međimurske županije.
Ja, međutim, i dalje ne odstupam i neću odstupiti od uvođenja vaučera, veće kontrole trošenja javnog novca i od jednostavnog sustava u kojem funkcionira pravna država. Samo se trebaju poštivati zakoni, ne treba tu izmišljati toplu vodu i puno mijenjati, nego omogućiti da svako ima prava, ali i obaveze te da se jednostavno poštuje i vrednuje sve ono pozitivno, a kažnjava i sankcionira sve ono što nije dobro i što je s druge strane zakona. I to je, zapravo, sve.
Obrazovanje je od početka Vašeg mandata jedan od županijskih prioriteta. Na koji način, međutim, te školovane mlade ljude zadržati u Međimurju kako bi svojim znanjem postali predvodnici daljnjeg razvoja našeg kraja?
– Želite li imati bolje obrazovanje trebate stvoriti pretpostavke za to što smo počeli činiti prije 5 godina. Kao jedini u Hrvatskoj tada smo uveli potpuno financirani prijevoz za učenike osnovnih i srednjih škola, a krenuli smo i sa besplatnim udžbenicima upravo zato da imamo ne samo socijalnu komponentu, nego i jednu vrstu obaveze prema tim mladim ljudima da je, ipak, zajednica uložila u njih i da oni danas-sutra to vrate zajednici. Nakon toga smo povukli veliki dio europskog novca za adaptiranje, dogradnju i izgradnju petnaestak osnovnih i srednjih škola.
Nastavili smo sa dva znanstveno-istraživačka centra radi sinergije obrazovanja i gospodarstva, paraleno stvarajući Centar znanja na prostoru vojarne kroz ulaganje u Tehnološko-inovacijski centar. Danas, kad smo pred realizacijom projekta Centra kompetentnosti i strojarstva, imamo rezultate koji se očituju u tome da imamo 30 državnih prvaka, da imamo naše učenike koji se ipak odlučuju za ona zanimanja koja su budućnost Međimurja i međimurska gospodarstva, odnosno nemamo puno kojih se žele školovatiza suficitarna nego, upravo suprotno, deficitarna zanimanja, da imamo mnogo tvrtki koje već danas ulaze u škole i stipendiraju te učenike kasnije im nudeći osigurana radna mjesta, da jačamo IT sektor koji ima više plaće i da sutra imamo školovane ljude za auto industriju koju sam već spominjao.
Tako da mislim da se s te strane jako puno radi. Kad se stvori
dovoljna količina radnih mjesta i kad budemo imali kadrove za to
koji će biti dobro plaćeni onda više neće imati potrebe ostajati
negdje drugdje ili odlaziti van, nego stvarati dodanu vrijednost
ovdje. Primjer toga je i tvrtka koja djeluje u našem
Tehnološko-inovacijskom centru koja proizvodi software za Porsche
vozila. Svi ljudi koji su osposobljeni za tu vrstu gospodarstva,
za takva radna mjesta, nemaju nikakav razlog to raditi negdje
drugdje kad može raditi ovdje jer ima stvorene uvjete za to.
Upravo takve uvjete želimo stvarati i u idućoj, odnosno idućim
godinama.
– Jedno su ulaganja u zdravstveni sustav i kvalitetnu zdravstvenu skrb koju želite osigurati stanovnicima, a drugo je unutarnja organizacija pojedinih odjela ili rada Županijske bolnice. Odvojio bih te dvije stvari. Mi ćemo i dalje ulagati u naš zdravstveni sustav. Ne samo u bolnicu, nego i u primarnu zdravstvenu zaštitu. Izgrađena je nova zgrada Doma zdravlja, aplicirali smo 7,5 milijuna kuna za 710 komada dijagnostičko-terapijske opreme za naše ambulante, nabavljen je uređaj za magnetsku rezonancu, dograđen dio za radiološku dijagnostiku za sutra, dolaze nam novi liječnici, uložit ćemo još 33 milijuna kuna u nabavku nove opreme u samoj bolnici, a u dogradnju i rekonstrukciju stare interne uložena su 32 milijuna kuna.
Prema tome, u ovom trenutku ulaganja u zdravstveni sustav se penju na oko 180 milijuna kuna i to bi trebalo omogućiti bolje uvjete rada liječnicima i bolje uvjete pacijentima. Potencijalno nezadovoljstvo proizlazi, prije svega, iz jednog općeg stanja zdravstvenog sustava u državi, jer kad govorimo o prekovremenim satima i uvjetima za liječnike nisu županije te, iako su osnivači bolnica, koje definiraju visinu plaća liječnika, nego je to jedan općeniti sustav koji je i dan-danas razlog problema u mnogim bolnicama. Mi, zasada, dobro funkcioniramo. U sustavu koji ima oko 900 zaposlenih uvijek će biti nekih problema, međutim ja bih definitivno zdravstvo odvojio od bilo kakvog političkog ili stranačkog utjecaja i to pokušavam vrlo stabilno držati pod kontrolom na način da nikakva politika nema upliva u razmišljanje da bi uopće mogla vladati nečime što je nama ključna komponenta razvoja i kvalitete života stanovnicima, a to je zdravstvo. Također želim reći da se neće dogoditi nikakva integracija, pripajanje ili ukidanje bolnice.
Zdrava logika i zdrav razum govore da ako s jedne strane imate 180 milijuna kuna ulaganja, a s druge špekulacije o spajanju ili ukidanju da se više radi o političkom podbadanju. Mi ćemo, upravo suprotnu, jačati sustav interventne kardiologije u našoj bolnici pretvarajući ga u Centar izvrsnosti za 5 hrvatskih županija na sjeveru, jačat ćemo sustav ortopedije također ga pretvarajući u Centar izvrsnosti, kao i sustav radiološke dijagnostike. Ali ako, recimo, Županijska bolnica u Čakovcu nema neurokirurga, a nema ga i nije ga imala, onda ne možemo tražiti da imamo nekakav veliki odjel neurokirurgije i naravno da ćemo to prepustiti prvoj najbližoj bolnici, primjerice u Koprivnici ili Varaždinu. To ne znači da se bilo što ukida. Nama je itekako važno da iduće godine pokušamo još više jačati interventnu kardiologiju koja je sada došla u sustav 24-satnog dežurstva za što je financijski dio preuzeo Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.
Moja je želja da imamo i dječjeg kirurga, kojeg trenutno nemamo u bolnici, da jačamo još neke odjele za koje imamo osposobljeni kadar i da nam se polako vraćaju liječnici iz drugih ustanova u koje su otišli. Imamo, recimo, jednog liječnika koji je otišao raditi u jednu austrijsku bolnicu i sada se vratio u Čakovec, a najavljen je i dolazak 7-8 liječnika tijekom siječnja što će također biti velika stvar za našu bolnicu.
Turizam je postao jedna od naših perjanica što potvrđuju brojne ovogodišnje nagrade među kojima i ona za najbolju kontinentalnu destinaciju, kao i treći EDEN po čemu smo jedinstveni u Europi. Kako vidite njegov daljnji razvoj i kakvom bi se profilu gostiju trebali obraćati kao turistička destinacija?
– Svjesni da je Međimurje regija koja ima jako puno prirodnih ljepota, svjesni da imamo potencijala i u turizmu odlučili smo taj potencijal iskoristiti na način koji smo si postavili u strategiji razvoja turizma. Čak 14 posto izvornog prihoda proračuna Međimurske županije usmjereno je prema turizmu kroz potpore manifestacijama, kroz bespovratne potpore onima koji razvijaju smještajne kapacitete, kroz motivaciju onoga što baštinimo kao naše ne samo prirodne nego kulturne i povijesne vrijednosti. Nakon određenog vremena dobili smo i rezultate. Trostruka smo destinacija izvrsnosti u enogastronomiji prema ocjeni Europske komisije, upravo na bazi naše autohtonosti i originalnosti.
Prema ocjeni Hrvatske turističke zajednice najuspješnija smo destinacija kontinentalnog turizma, primili smo nagrade švicarskih i talijanskih novinara, kao i određenih institucija na europskoj razini koje su prepoznale Međimurje kao regiju potencijala. Naravno da se naše brojke ne mogu mjeriti s Jadranom, niti možemo graditi turizam na tim temeljima, nego upravo suprotno razvijati ga na povijesti, tradiciji, autohtonosti, originalnosti i posebnosti. Mislim da smo na dobrom putu da turizam u našem kraju zaživi još i više.
Danas smo na preko 200 tisuća noćenja godišnje, a ja čvrsto vjerujem da će, nakon gradnje vidikovca na Mađerkinom bregu, revitalizacije Marine u Prelogu, tematskog turističkog parka u blizini Goričana i realizacije drugih sličnih projekata, barem netko od 3 milijuna turista, koji godišnje prođu kroz Međimurje na putu prema Jadranu, kao i izletnici i putnici namjernici iz cijele regije doći ovdje, vidjeti što nudimo i da će te brojke, potrošnja i turizam kao važna karika gospodarstva rasti i biti puno bolje.
Od danas županije preuzimaju poslove državne uprave. Što će se time promijeniti za građane i jeste li spremni i u tom segmentu zadržati visoku kvalitetu usluge na koju ste navikli korisnike?
– Preuzimanje poslova državne uprave je proces koji, prije svega,
smatram šansom. Šansom da javni sektor bude brži, učinkovitiji,
digitaliziraniji i efikasniji. Nama je to jedina i osnovna nit
vodilja. Oko dvjesto poslova koji su se dosad radili u državnoj
upravi prelazi u sustav županije, dok je od 64 dosadašnjih
djelatnika njih 15 izašlo iz sustava, a preostalih 49 sada ulazi
u županijski sustav. Tako da doista postajemo jedna javna uprava
u pravom smislu riječi sa svim poslovima. Dosad se često znalo
desti da su ljudi, dolazeći u županijsku zgradu, mislili da su
svi poslovi u našoj nadležnosti, a veći dio ili barem polovica je
bila vezana uz ured državne uprave.
Županijski proračun za slijedeću godinu konsolidirano iznosi 860 milijuna kuna, od čega se 291 milijun kuna odnosi na 70 županijskih projekata i druge potrebe. Koji su projekti za Vas prioritetni?
– Svi oni projekti koji su vezani uz obrazovanje i zdravstvo, jer su to grane koje su nam prioritetne u općenitom razvoju Međimurja. Sve ono što je naslonjeno na županijski proračun, a to je sedamdesetak projekata u ovih 290 milijuna kuna, jer konsolidirani proračun od 860 milijuna kuna uključuje i sve plaće u obrazovanju i zdravstvu. Važno je što nastavljamo sa snažnim korištenjem europskih fondova, revitalizaciju Starog grada Zrinskih u Čakovcu, obnovu osnovnih i srednjih škola, dva znanstveno-istraživačka centra: Metalska jezgra i Centar održivog razvoja, Tehnološko-inovacijski centar, Muzej prirodnih vrijednosti u Križovcu, završetak Osnovne škole u Pribislavcu, Centar kompetentnosti strojarstva u Tehničkoj školi, jer to su sve projekti jedino i isključivo naslonjeni na županijski proračun u onom omjeru sufinanciranja.
Osim rekonstrukcije stare interne i 65 milijuna kuna vrijednog projekta Županijske bolnice Čakovec očekuje nas i daljnja obnova preostalih zgrada koje nisu obnovljene u dvorištu i samom krugu bolnice, čime povezujemo i jačamo primarnu i sekundarnu zdravstvenu zaštitu. Kad sve to zbrojimo dolazimo do iznosa koji pokazuje da je Međimurska županija u ovom trenutku kao institucija najveći investitor u Međimurju dajući jedan snažan impuls međimurskom gospodarstvu. Čak 95 posto tih projekata realiziraju tvrtke koje su s područja Međimurja, ljudi koji su zaposleni ovdje i ovdje plaćaju porez.
Poštujemo javne natječaje i drago mi je što su na njima međimurske tvrtke prepoznate kao one koje znaju raditi posao i što se svi ti projekti realiziraju vrlo brzo u granicama ugovorenih iznosa i vremenskih rokova. Mogu najaviti i da već danas radimo na petnaestak novih projekata u obrazovanju i zdravstvu od čega osam osnovnih i srednjih škola, nekoliko sportskih dvorana i svega onog za što budemo našli poziciju u nekom europskom natječaju, pogotovo kad se izglasa novi europski proračun 2021.-2027. Jedan od problema u realizaciji svih tih projekata je predfinanciranje, jer se za masu toga prvo moraju osigurati sredstva i platiti, pa onda tražiti povrat koji dolazi nakon 6 mjeseci, ali to sve skupa nekako “hendlamo” miješajući jedne i druge projekte tako da za sada nema nikakvih problema.
Sve u svemu, očekujem jednu vrlo dinamičnu i izazovnu godinu u kojoj nećemo stati s projektima, ali nećemo ni sniziti standarde za sve one projekte koje županijski proračun usmjerava prema građanima. Od centara izvrsnosti, financiranja prijevoza učenicima, potpora studentima, umirovljenicima, poljoprivrednicima i gospodarstvenicima te drugih sličnih projekata. Kada sve to zbrojimo dolazimo do iznosa od čak 85% proračunskih sredstava vezanih uz spomenuti dio županijskog proračuna koja se vraćaju prema građanima. To je rezultat naše odluke, misije i želje da se što veći dio proračunskog novca vraća upravo građanima.
Europski izbori su Vas u potpunosti afirmirali i na nacionalnoj političkoj sceni. Nakon što ste izašli iz HNS-a puno je špekulacija o smjeru kojim ćete nastaviti svoj politički put, posebno u godini koja nam donosi parlamentarne izbore?
– Politika je nezaobilazni dio javnog života, a meni je unutar toga osobito važno da budem svoj i da ima put za koji smatram da je najbolji u smislu da mogu dati doprinos poziciji na kojoj jesam. Pozicija međimurskog župana ima jedan jedini motiv i jedan jedini cilj a to je razvoj Međimurja. U tome činim sve da imamo stabilan politički sustav, da ostanemo svoji i ne dozvoljavamo bilo kakva uplitanja, pogotovo zlonamjerna te da se razvijamo na način koji smatramo najboljim. Vidite i sami da smo jedna od najapolitičnijih županija u Hrvatskoj, jer ako pogledata broj i imena županijskih pročelnika ili ravnatelja ustanova, pogledate li i strukturu zaposlenika javne uprave što se tiče županije onda ćete vidjeti da ih je 90% apolitično, odnosno nisu članovi niti jedne političke stranke.
Ne dozvoljavam miješanje politike u bilo koji segment koji definira naš razvoj i tako će biti i dalje. Za neke je odluka koju sam donio možda ispravna, za neke nije, vrijeme će pokazati da li je bila ispravna, ali ne želim da me bilo tko sputava u poslu koji radim, a najmanje politika. Postoji više opcija o kojima trebam promisliti i nakon predsjedničkih izbora odlučit ću što i kako dalje.
Početak godine vrijeme je kad rastu naše nade i očekivanja. S kakvom porukom ulazimo u 2020. godinu?
Kraj jedne godine donosi početak nove godine, početak u kojem ćemo biti još dinamičniji i energičniji u realizaciji svih naših projekata s kojima smo započeli. Zato očekujem jednu dinamičnu i izazovnu godinu u kojoj ćemo biti partneri i prijatelji svim gospodarstvenicima, poljoprivrednicima, našim građanima kojima zahvaljujem na suradnji i podršci. Zahvaljujem svim učenicama i učenicima na svakom osvojenom priznanju i nagradi, našim sportašima, našim gospodarstvenicima. Bilo je puno nagrada i pokušavao sam tijekom cijele godine uvijek svakome stisnuti ruku i vrednovati taj pojedinačni uspjeh koji naši sjajni ljudi ostvaruju.
To ćemo činiti i dalje, jer ne sumnjam da će biti još uspjeha i da će biti još puno nagrada koje će, kolektivno ili individualno, naši građani dobivati. Iduća godina je godina velikih obljetnica: 1600.obljetnica smrti Svetog Jeronima jednog od najznačajnijih kršćanskih svetaca, 400.obljetnica rođenja Nikole Zrinskog, 160.obljetnica prolaska prve pruge u Hrvatskoj kroz Međimurje. Biti će to godina u kojoj možemo jačati naš identitet, jačati i promovirati naše vrijednosti, baštinu, kulturu i povijest što je izuzetno važno. Želim da i daje budemo primjer dobre prakse, da i dalje prednjačimo gotovo u svemu bez obzira na sve probleme i izazove koje ćemo s jednakim žarom i entuzijazmom nastojati rješavati. Zato svim čitateljicama i čitateljima eMeđimurja želim svako dobro.
Prije svega obilje zdravlja što je osnovna pretpostavka za sve ovo što govorim. Puno sreće, uspjeha, mira, osmijeha i zadovoljstva u 2020. godini za koju vjerujem da će biti bolja od 2019.! – poručio je župan Matija Posavec.