STJEPAN KOVAČ ‘Prema brojnim pokazateljima iza nas je još jedna pozitivna godina, iako je bila dinamična i izazovna’

Bližimo se kraju godine i pravo je vrijeme za pregled i inventuru učinjenog. Danas kad slavimo Štefanje o svemu što je obilježilo proteklu godinu na području Grada Čakovca, kao i aktualnim političkim temama razgovarali smo s čakovečkim gradonačelnikom Stjepanom Kovačem.

Kako ocjenjujete 2019. godinu iz perspektive Grada Čakovca?

– Ocjenjujem je izuzetno dinamičnom i izazovnom. U Čakovcu se mnogo gradi, a izuzetno važnom smatram činjenicu da nije javni sektor taj koji je najveći investitor. Započeli smo s nekim investicijama koje su duže vrijeme bile na ledu, poput obnove nadvožnjaka u Kalničkoj ulici, a neke smo završili. Mnogo smo energije uložili u izradu projektne dokumentacije te zatvaranje financijskih konstrukcija za objekte koje ćemo početi graditi iduće godine. To su Edukacijsko rehabilitacijski centar u kojem će biti Centar za odgoj i obrazovanje Čakovec, vanjski bazeni, kružni tok na križanju Vukovarske i Ulice Vladimira Nazora. U gradu se kontinuirano povećava broj zaposlenih, rastu prosječne plaće u realnom sektoru, a unatoč nepovoljnim demografskim pokazateljima migracijska kretanja u Čakovcu su pozitivna. Proglašeni smo Europskim gradom sporta. Sve u svemu, još jedna pozitivna godina u nizu i to po brojnim pokazateljima.

Iako se pokazalo da je sanacija nadvožnjaka nužno potrebna, značaj obnove ostao je u sjeni (pre)dugog trajanja radova i prometnih gužvi koje su izazvale veliko nezadovoljstvo građana. Kad pogledate unatrag da li je bilo boljih rješenja?

– Lako je biti general poslije bitke, no činjenica je da je ovaj, ne samo za Čakovec, važan prometni objekt bio u izuzetno lošem stanju. Prvo, riječ je o investiciji ukupno teškoj preko 16 milijuna kuna, a to je dvogodišnji proračun grada namijenjen sanaciji i gradnji prometnih objekata.

Dakle, najprije je trebalo pronaći izvore financiranja. Drugo, višegodišnja nebriga rezultirala je činjenicom da, sve dok nismo “otvorili pacijenta”, nismo znali u kakvom je nadvožnjak točno stanju. Treće, vremenske prilike i nedostatak radne snage pridonijeli su kašnjenju. Naravno, bilo je i kašnjenja koja nemaju opravdanja, no to ćemo temeljem ugovora riješiti s izvođačem radova. Još jednom se ispričavam građanima zbog toga, no vjerujem da ćemo iduće godine ovaj prometni objekt završiti, zajedno s kružnim raskršćem na njegovoj sjevernoj strani, čime će ove gužve postati prošlost. Je li bilo boljih rješenja? Uvijek ih ima, no ona su daleko skuplja od obnove. 

Ova je situacija ukazala na manjkavosti prometne infrastrukture u gradu. Što se može učiniti na poboljšanju protočnosti prometa u gradu koji naočigled raste i koliko tome može pridonijeti sjeverna zaobilaznica?

– Politika gradnje prometne infrastrukture planira se i provodi na razini nekoliko dekada, tako da je sadašnje stanje rezultat promišljanja iz prošlih vremena. Čakovec je onda bio manji, bilo je manje automobila, a drugačije je funkcionirao javni prijevoz. nastavak sjeverne zaobilaznice, odnosno još jedan prijelaz preko pruge, riješit će problem tranzitnog prometa, no ostat će problem prometa u samom gradu, pogotovo u špicama. Rješenje je gradnja potpuno novih prometnih pravaca, pogotovo sjever-jug. S time je povezan i problem parkiranja te urbana revitalizacija središta grada. To su izazovi koje ćemo riješiti u narednom razdoblju, a biti će dio nove Razvojne strategije grada.

Infrastruktura i određeni komunalni zahvati ove su godine bili u prvom planu. Gdje je u svemu tome gospodarstvo, posebice u smislu otvaranja novih proizvodnih pogona i radnih mjesta?

– Jedinice lokalne samouprave, kao što znate, imaju vrlo malo direktnih instrumenata s kojima mogu utjecati na otvaranje radnih mjesta. Ono na što se fokusiramo je stvaranje pozitivne investicijske klime i u tome smo uspješni. Kao što sam rekao na početku u Čakovcu se gradi, riječ je većinom o privatnim investicijama. Broj radnih mjesta u gradu raste, također tu javni sektor nije predvodnik. Što se tiče novih proizvodnih pogona oni su izuzetno važni, pogotovo dok još uvijek imate velik udio niže obrazovane radne snage kao što je to slučaj kod nas. Dosta je postojećih poduzeća investiralo u proširenje i modernizaciju proizvodnje.

No, važnijim smatram to što raste uslužni sektor, dio gospodarstva koje se bavi istraživanjem i razvojem, IT i marketinški sektor. To je daleko veća dodana vrijednost nego u klasičnoj proizvodnji te razvijanje i poticanje takvih industrija, ima višestruke mjerljive učinke na naš grad. Raste broj visokoobrazovanih, profit tvrtki, primanja zaposlenika, doseljavaju se novi ljudi te sve to zajedno ima sinergijski učinak na kvalitetu života kako svakog građana posebno, tako i Čakovca kao zajednice.

Porcijunkulovo je postalo jedan od zaštitnih znakova Grada Čakovca. Postoje li podaci koji pokazuju koliko takve manifestacije uistinu pridonose povećanju broja turista i što će za daljnji razvoj turizma na području grada značiti obnova Muzeja Međimurja?

– U Međimurju raste broj posjetitelja, mislim da ga limitira nedostatak smještajnih kapaciteta. Porcijunkulovo nije primarno turistička manifestacija, no zahvaljujući pozitivnoj priči stvorenoj oko nje, tih dana u Čakovec ciljano dolaze posjetitelji iz Hrvatske i inozemstva. Doduše, to su jednodnevni turisti, no svi oni se ovdje dobro zabave, potroše te, što je najvažnije, o tome pričaju drugima. Ta usmena predaja, uz sve marketinške alate koje donosi današnje vrijeme, izuzetno je važan dio priče o uspjehu Porcijunkulova.

Što se tiče obnove Starog grada, mislim da je pozitivno to što se konačno počeo obnavljati, pogotovo što se radi o nacionalnom spomeniku najvišeg ranga. No, sama obnova neće dovesti turiste u grad, treba osmisliti i sadržaje koji će se u njemu nalaziti te programe koji će se tamo odvijati. O tome, moram priznati, znam samo ono što piše u medijima, a to nije mnogo. Vjerujem da u Muzeju Međimurja rade na tome te da će i Stari grad i ustanova koja se u njemu nalazi naći mjesto u turističkoj ponudi Čakovca.

Puno se polemika vodilo oko izgleda, ali i sigurnosti u Perivoju Zrinskih. Što je učinjeno na tom planu?

– Projekt revitalizacije Perivoja Zrinskih prijavljen je na prekograničnu suradnju i u narednih nekoliko mjeseci trebali bi doći rezultati. Prijavili smo kompletnu obnovu ne samo hortikulture, već i staza i javne rasvjete, a projekt je težak oko 2 milijuna kuna. Ove smo godine uklonili bolesna i dotrajala stabla, no mnogo smo i sadili. Izuzetno sam ponosan na Čakovčane, jer su se u velikom broju uključili u akciju “Posadi i ti jedno stablo”. To pokazuje da naši građani nisu oni koji su jaki na riječima, a slabi na djelima, već naprotiv.

Grad Čakovec s jedne strane dobiva priznanja za transparentnost rada gradske uprave, a s druge ste strane dosta često izloženi raznim prijavama DORH-u i USKOK-u. Kako to tumačite?

– Danas je to, nažalost, postao način političkog djelovanja. Ne želim komentirati motive prijava, to ide na dušu onih koji to rade, no činjenica je da se te prijave redom odbacuju. I Državna revizija i brojna nezavisna istraživanja rad Gradske uprave uvijek svrstavaju među najbolje, što je pokazatelj da radimo ispravno. Želio bih da oni koji na taj način pokušavaju doći do političkih bodova građanima ponude i održive i opipljive politike, no toga nema.

Zoran Milanović je kao vodeći ušao u drugi krug. Može li i pobijediti?

– Iskreno vjerujem da može. Kod nas je dobio nešto manje od polovice glasova, u cijeloj Hrvatskoj gotovo trećinu. Ovi izbori pokazali su da se 75 posto građana ne slaže s politikom aktualne predsjednice i to ne bih povezivao isključivo s ideološkim razlikama. Predsjednik je taj koji u inozemstvu predstavlja Hrvatsku, mora biti  predsjednik svih građana te posebno štititi interese najslabijih. Upravo je tu šansa Zorana Milanovića, jer je dosadašnjom kampanjom pokazao da je svjestan pogrešaka koje je radio kao premijer, da je politički sazrio, te najvažnije, da samo jednake šanse svim građanima i okretanje prema budućnosti našoj zemlji mogu dati perspektivu.

Sredinom prosinca imenovani ste za koordinatora načelnika, gradonačelnika i župana SDP-a. Što za Vas znači ta funkcija?

– To je priznanje, ali i odgovornost. SDP je odlučio da na sljedeće parlamentarne izbore pred građane izađe s konkretnim programima. Iskustvo načelnika, gradonačelnika i župana pomoći će u osmišljavanju tih politika, jer mi najbolje znamo što je dobro, a što loše u funkcioniranju lokalne i regionalne samouprave. Mislim da SDP-ovi dužnosnici na lokalnoj razini imaju know-how kako usmjeriti razvoj zemlje, posebno na pitanjima decentralizacije te kako konkretnim zakonima poboljšati kvalitetu života naših građana.