Među pet smo najugroženijih demografskih zemalja, a sve manje izdvajamo za djecu
Njemačkoj u koju se 2018. iselila 51 tisuća hrvatskih građana u
obiteljima iseljenih Hrvata samo se lani rodilo gotovo 3000 djece
koja će primati doplatak od 200 eura. U Hrvatskoj bi ta djeca
primala od 199 do najviše 300 kuna doplatka. Većina zemalja EU
uvela je doplatak za svako dijete i povećava izdvajanja za djecu,
a u nas je u listopadu 2002. doplatak primalo 488.209 djece, a
lani tek 295.620 djece.
Dok se 2002. za doplatak izdavajalo 0,77% BDP-a., lani je to bilo
tek 0,34% BDP-a, kaže demograf Marin Strmota. U
raspravi “Novčane naknade za djecu: Možemo li ih učiniti
učinkovitijima i pravednijima?” u Matici hrvatskoj sudjelovali su
demografi te Ivica Urban i Martina Pezer s
Instituta za javne finacije. Od 2012. do 2018. u Njemačku i Irsku
iselilo se više od 300 tisuća građana, a u Njemačkoj se rodilo
oko 9000 djece naših iseljenika.
Foto: Večernji list
Obiteljska politika milosrđa
– Govori se da smo svi u EU u istim problemima što je netočno jer
tek nekoliko zemalja gubi stanovništvo, ima veći broj rođenih od
umrlih i veće iseljavanje nego useljavanje. Najgore su zemlje u
svijetu i u Europi Litva, Latvija, Bugarska, Rumunjska i
Hrvatska. Unatoč tome, za dječji doplatak za 2020. predviđeno je
1,4 milijardi kuna, 250 milijuna kuna manje nego 2019. Dječji
doplatak ni po malom iznosu od 200 do 300 kn, ni po prihodovnom
cenzusu obitelji nije mjera pronatalitetne politike. Nemamo
definiranu obiteljsku politiku, a kamoli pronatalitetnu i
demografsku.
Propada sustav dječjeg doplatka koji u nas nije ni zaštita djece
od siromaštva, ni pronatalitetna mjera i stalno se smanjuje broj
primatelja. Nemamo univerzalni dječji doplatak ni pravednu
raspodjelu doplatka kao Slovenija. Među pet smo demografski
najugroženijih zemalja svijeta, imamo sve manje djece, a
obiteljska politika u nas se tretira kao politika milosrđa – kaže
Strmota. U Hrvatskoj živi oko 280 tisuća djece u obiteljima s
mjesečnim neto prihodom po članu obitelji nižim od 1663 kuna, što
otprilike odgovara broju djece koja su primala doplatak u prvoj
polovici 2018., navodi Martina Pezer. Od srpnja 2018. pravo na
199 kuna doplatka imaju i djeca u obiteljima kojima neto prihodi
po članu obitelji ne prelaze 2328 kuna. Na primjeru Ivana (32) i
Marije (33), roditelja Mije (7) i Luke (5), Pezer je prikazala
sustav doplatka u nas. Ivan mjesečno zarađuje 4500 kuna, a Marija
4700 kuna i žive samo od plaće. Kako im mjesečni prihodi po članu
obitelji iznose 2300 kuna, djeca primaju doplatak od 199
kuna.
Nepravedan sustav
– Naš sustav potpora za djecu nije pravedan ni učinkovit.
Doplatak za djecu potkraj 2018. primalo je blizu 300.000 djece,
što je znatan pad u odnosu na 2002. kad ga je primalo oko 500.000
djece. U srpnju 2018. povećana je granica dohodovnog cenzusa,
ali, nažalost, najavljeno povećanje broja djece, primatelja
doplatka, nije se ostvarilo. Možda neki roditelji ne znaju da
imaju pravo na doplatak, a dio ih vjerojatno i ne želi ostvariti
to pravo jer drže da je naknada preniska ili im je prezahtjevno
prikupljati svake godine nužne dokumente. Druga osnovna potpora,
ušteda poreza zbog olakšice za uzdržavanu djecu, ima nepoželjan
regresivan učinak – izdašnija je za one s višim dohodcima i
znatno viša od doplatka za djecu. Usto, porezne su olakšice
netransparentne – zaključuje Pezer.