- Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je potpisivanjem posljednjih ugovora u kolovozu ove godine ugovorilo 95 posto planiranih sredstava iz EU fondova upravo za energetsku obnovu - istaknuo je Štromar.
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja
(MGIPU) održalo je danas
konferenciju ‘Energetska obnova višestambenih
zgrada’, namijenjenu upraviteljima i
predstavnicima suvlasnika višestambenih zgrada. Upravo su
oni potencijalni prijavitelji na novi Poziv na
dostavu projektnih prijedloga za obnovu višestambenih
zgrada, čiji su detalji predstavljeni na konferenciji.
Objava novog poziva očekuje se početkom prvog kvartala
sljedeće godine, Ministarstvo je u tu svrhu u prvoj fazi
osiguralo minimalno 152 milijuna kuna, a stopa
sufinanciranja bespovratnim sredstvima
Europskih strukturnih i investicijskih
fondova iznosit će, jednako kao i za prošli Poziv, 60%.
Konferenciju je otvorio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i
ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag
Štromar, a u uvodnom dijelu sudionicima se obratila i
savjetnica direktora Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost Suada Mustajbegović.
– Iako se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca
iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga
uređenja je potpisivanjem posljednjih ugovora u kolovozu ove
godine ugovorilo 95 posto planiranih sredstava iz EU fondova
upravo za energetsku obnovu. Znači, može se i ne namjeravamo
na tome stati! Sve što imamo na raspolaganju, mi
iskoristimo, pa kontinuirano povećavamo raspoloživi iznos, a
tim tempom nastavit ćemo i u idućoj godini’, istaknuo je ministar
graditeljstva i prostornoga
uređenja Štromar i dodao kako već u prvom kvartalu 2020. godine
Ministarstvo planira otvoriti novi poziv za energetsku
obnovu višestambenih zgrada, a potom i obnovu javnih zgrada te
obiteljskih kuća.
– Znamo da je interes velik te ćemo se fokusirati na povlačenje
sredstava onih ministarstava koja nisu uspjela iskoristiti koliko
je planirano, kako bismo vama osigurali onoliko sredstava koliko
je potrebno. Imamo do sad preko 1400 obnovljenih škola,
bolnica, vrtića i stambenih zgrada. Trenutno je više od
70 tisuća djece u ugodnijim učionicama, a energetska obnova
obuhvatila je i preko 16 tisuća kućanstava.
Toplije i ugodnije učionice i dječji vrtići, obnovljene bolnice i
domovi zdravlja, veća ušteda energije u kućanstvima – sve to
su rezultati energetske obnove zgrada od kojih nastaje višestruka
korist, kako za gradove, općine i ustanove, tako i za sve
građane. Podiže se kvaliteta života i rada te se štedi novac,
i građanima i jedinicama lokalne samouprave – kazao je
ministar Predrag Štromar.
Od 2015. godine do danas objavljeno je pet poziva za energetsku
obnovu javnih i višestambenih zgrada. Ugovoreno je ukupno
1.455 projekata, odnosno investicija u ukupnoj vrijednosti 550
milijuna eura, od čega 295,3 milijuna eura iznose
bespovratna sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj
(EFRR).
Kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija, MGIPU je kao
Posredničko tijelo prve razine na raspolaganju imalo preko 311
milijuna eura, a od tog iznosa, 100 milijuna bilo je namijenjeno
obnovi stambenih zgrada, odnosno 71 milijun eura obnovi
višestambenih zgrada. U obnovu su bile uključene sve vrste
zgrada, od onih sa samo 3 stana pa do onih koje broje više od 250
stanova.
Temeljem prošlog poziva energetske obnove višestambenih zgrada
bit će obnovljeno više od 550 zgrada, čija je prosječna starost
gotovo pola stoljeća, a najstarija datira još iz 1866.
U novom pozivu, kao i u dosadašnjima, odabrani projekti morat će
osigurati barem 50% ušteda u odnosu na godišnju potrošnju
energije za grijanje/hlađenje prije provedbe energetske obnove.
Od same objave novog, ukupno šestog, poziva do početka podnošenja
prijava, prijavitelji će imati dovoljno vremena za pripremu
projektnih prijedloga, a očekuje ih i nekoliko novosti. Za
razliku od prethodnog poziva za višestambene zgrade, stručna
podrška Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost
(FZOEU) nije obvezna pa potencijalni prijavitelji mogu i sami
prijaviti svoje projekte.
Druga novina u odnosi se na korištenje informatičkog sustava
eFondovi putem kojeg će se predavati cjelokupna dokumentacija
prijava ali i odvijati sva komunikacija tijekom provedbe
projekta.
Načelnica Sektora za programe Europske unije, međunarodne i EU
poslove Ines Androić Brajčić na konferenciji je
predstavila i planove Ministarstva graditeljstva i prostornoga
uređenja za buduće programsko razdoblje.
– Uz energetsku obnovu zgrada, naš će naglasak biti na zelenoj
infrastrukturi u urbanom području te kružnom gospodarenju
prostorom i zgradama. Razvojem zelene infrastrukture i poticanjem
kružnog gospodarenja zgradama unaprijedit ćemo urbana područja RH
i pridonijeti, između ostalog, smanjenju efekta toplinskih otoka,
sprečavanju nekontroliranog urbanog širenja, povećanju trajnosti
zgrada u prostoru i primjene obnovljivih izvora energije.
Nadalje, inovacijama u uspostavljanju regenerativnog urbanog
dizajna te inovacijama u korištenju prostora i zgrada, doprinijet
ćemo poboljšanju kvalitete življenja naših sugrađana te vjerujemo
da ćemo i u tom području biti jednako uspješni. Nadamo se da ćemo
u tu svrhu uspjeti povući znatna sredstva iz Europskih
strukturnih i investicijskih fondova u financijskom razdoblju
2021.-2027. – istaknula je Androić Brajčić.
U sklopu konferencije predstavljena je i brošura o dosad
provedenoj energetskoj obnovi stambenih zgrada koja, uz
najuspješnije projekte iz 14 različitih županija, donosi pregled
statističkih podataka o energetskoj obnovi višestambenih zgrada
za sve županije u Republici Hrvatskoj.
Prikazan je i video u kojem se posebno ističe jedan od najvećih i
najuspješnijih primjera energetske obnove višestambenih zgrada.
Riječ je o zgradi u Rijeci, koja ima 110
kućanstava i čiji je projekt obnove bio vrijedan više od
3,9 milijuna kuna. Zgrada je zahvaljujući obnovi
koja je uključivala rekonstrukciju krova te poboljšanje toplinske
izolacije vanjskog zida prešla iz energetskog razreda “D”
u “B” uz uštedu toplinske energije od 70 posto.
